ja– i Središnji sindikat šumarskih proizvođača (MTK) ovaj tjedan organizira takozvane marševe hrane, gdje se poljoprivrednici okupljaju s traktorima u različitim dijelovima Finske kako bi ukazali na težak položaj poljoprivrednika.
U Finskoj, međutim, teško da ćemo vidjeti razbacivanje gnojiva i bala sijena poput demonstracija u Francuskoj. predsjednik MTK Juha Marttilan Prema tome, stigle su poruke s terena da su neki od poljoprivrednika spremni na ozbiljan prosvjed.
“Neki su bili mišljenja da doista trebamo uzeti hrpu sranja i otići, ali teren također ne želi pokret protiv vlade i miješanje marševa za hranu s političkim štrajkovima. Želimo to izbjeći poput kuge”, kaže Marttila za STT.
U petak Proizvođači iz istočne i središnje Finske okupljaju se na tržnici Kuopio. Sličan događaj održat će se istog dana u Ylivieski u Sjevernoj Ostrobothniji. U subotu će status proizvođača biti istaknut u Seinäjokiju u Južnoj Ostrobothniji.
Prosvjedi poljoprivrednika i marševi traktora viđeni su posljednjih mjeseci diljem Europe, uključujući Poljsku, Francusku, Belgiju i Njemačku.
Na MTK-ovim marševima hrane pozornost se posvećuje raspodjeli prihoda u prehrambenom lancu. Trgovina mješovitom robom je, kažu u organizaciji, u jeku krize ostvarila rekordne rezultate, no u problemima su i prehrambena industrija i farme na početku lanca.
“Potrošači stavljaju novac na tržište hrane, ali on je neravnomjerno raspoređen”, kaže Marttila.
“Prodavaonice ostvaruju više profita od ukupnog prihoda poljoprivrednika.”
Pogled dobiva potvrdu od istraživačkog instituta Pellervo’s Economic Research (PTT), gdje je u tijeku projekt koji istražuje funkcionalnost i stvaranje vrijednosti finskog prehrambenog lanca. PTT je neprofitna udruga, a član udruge je, između ostalih, i MTK.
Direktor istraživanja koji vodi PTT projekt Sari Forsman-Hugg kaže da je zabrinutost MTK-a o raspodjeli prihoda prehrambenog lanca opravdana.
“Raspodjela prihoda nije ravnomjerna. Nisu sve stranke uspjele postići jednako dobre rezultate”, kaže Forsman-Hugg za STT.
Jedan čimbenik neravnomjerne raspodjele prihoda je jaka pregovaračka pozicija trgovine o cijenama i drugim uvjetima.
Trgovina mješovitom robom vrlo je koncentrirana u Finskoj. Dva operatora, S grupa i K grupa, imaju tržišni udjel veći od 80 posto. Ako uključite trećeg velikog igrača, Lidl, njihov zajednički tržišni udio je veći od 90 posto.
“Kad bismo imali više trgovačkih operatera, to bi moglo povećati cjenovnu konkurenciju i trgovina bi mogla napraviti kompromis oko vlastite marže”, razmišlja Forsman-Hugg.
“Na taj bi se način prehrambena industrija također mogla više natjecati ‘koji će trgovački subjekt platiti više za proizvode’.”
Osim toga, u Finskoj postoji dosta proizvođačkih organizacija poljoprivrednika, na primjer, koje bi mogle imati prilike poboljšati pregovaračku poziciju proizvođača u prehrambenom lancu.
No, Forsman-Hugg ističe da ni stvar nije potpuno crno-bijela. Velike trgovačke grupe uspjele su izbrusiti učinkovite logističke lance diljem Finske. Manji operateri to možda neće moći učiniti.
“Kad bi bilo mnogo trgovačkih operatera, to bi moglo povećati jedinične troškove trgovine. Sigurno ne bi bilo mogućnosti za trgovine nekoliko trgovačkih lanaca u svakom mjestu.”
Iako se mnogi ljudi bore s poskupljenjem hrane, prema Forsman-Hugg, hrana je još uvijek previše jeftina sa stajališta proizvođača u odnosu na cijenu proizvodnje.
Farme na situaciju je utjecalo poskupljenje energenata koje je počelo već prošle jeseni prije rata koji je Rusija započela u Ukrajini. Cijene gnojiva i stočne hrane također su porasle.
Iako su cijene pale u odnosu na vrhunac, troškovi su ostali na višoj razini nego prije rata i energetske krize.
Visoke kamatne stope također trenutno opterećuju poljoprivrednike koji su investirali ili su tek kupili farmu. Osim toga, proizvođačke cijene su pale, kaže MTK.
“Rat i također Corona probudili su Fince za osnove. Prošlog ljeta, međutim, zajednička volja se počela rasplitati i trgovine su krenule putem pojeftinjenja“, kaže Marttila.
Marttila je po tome će u sljedećih deset godina polovina poljoprivrednika odustati od poljoprivrede. Procjenjuje da je potrebno uložiti jednu ili dvije milijarde kako bi se nadoknadio gubitak poljoprivrednika.
No, kako kaže Marttila, financijeri su trenutno na oprezu, jer prostori propadaju, a budući izgledi nisu jasni.
MTK se nada da će Vlada održati svoja obećanja kada se bude pripremala odlučivati o državnom proračunu za naredne godine. U cijelom 21. stoljeću nije izvršena nikakva revizija indeksa poljoprivrednih subvencija.
Premijer Petteri Orpon (kok) Vladin vladin program obećava poduzimanje učinkovitih mjera za poboljšanje profitabilnosti poljoprivrede.
