- Na tri vodeća sveučilišta u zemlji više od 3000 zaposlenika izrazilo je nezadovoljstvo nepravednim plaćama i radnim uvjetima.
- Takvo nezadovoljstvo postaje sve vidljivije, dok naši izvori izvještavaju o preuzimanju drugog i trećeg posla u upornom očaju.
- Prema našim izvorima, za željeno povećanje plaća bilo bi potrebno oko 0,02 posto državnog proračuna, čime bi budućnost državnih sveučilišta bila “isključivo stvar političke odluke”.
Nedavno su napetosti dramatično izbile na Glazbenoj akademiji Liszt Ferenc kada se šezdeset studenata pojavilo na sastanku senata. Slijedeći stope svojih učitelja, učenici su namjeravali dati znak kancelaru Attila Kotán o težini situacije da zaposlenici ustanove masovno napuštaju sveučilište. Ubrzo nakon incidenta pojavila se vijest o ostavci nekoliko ključnih sveučilišnih čelnika – instituciju napuštaju financijski direktor, direktor pravnih poslova, direktor komunikacija, kao i šefica računovodstva, čime je održavanje temeljnog poslovanja još teže nego prije.
Proteklih tjedana gotovo tri tisuće zaposlenika s tri velika sveučilišta istupilo je tražeći rješavanje situacije s plaćama, kao i dostojanstvene uvjete koji priliče kvalitetnom obrazovanju. Nezadovoljni zaposlenici svoje zahtjeve usmjeravaju prema nositelju ustanova, državi – točnije Ministarstvu inovacija i kulture (KIM) pod vodstvom János Csák.
- Prvo, gotovo 1500 zaposlenika Sveučilišta Eötvös Loránd (ELTE) potpisalo je otvoreno pismo zahtijevajući trenutno povećanje plaća od 33%, slično onome što su primili nastavnici osnovnih i srednjih škola;
- uskoro im se pridružilo više od tisuću zaposlenika s Budimpeštanskog sveučilišta za tehnologiju i ekonomiju (BME), uključujući rektora dr. Tibor Czigány prof – iako je rektor u više navrata odbio dopustiti slanje peticije svojim kolegama putem središnje e-mail adrese sveučilišta – tražeći povećanje plaća od 50 posto;
- inicijativu je naknadno poduprlo otprilike 250 zaposlenika s Glazbene akademije Liszt Ferenc (LFZE);
- nakon čega se približno 1500 zaposlenika iz istraživačkih institucija HUN-REN mađarske istraživačke mreže pridružilo prikupljanju potpisa.
Godine 2023. prosječna plaća za sveučilišne osobe bila je oko 850 000 bruto forinti, s minimalnom bruto plaćom od 232 000 forinti (s prosječnom inflacijom od 17,6% za cijelu godinu). Međutim, na državnim visokim učilištima,
dok je u BME-u ta brojka bruto 277.200 HUF, što bez ikakvih dodataka poslodavca iznosi neto 243.789 HUF.
Očaj i drugi poslovi
Što reći za one koji unatoč svemu tome nastavljaju? Posveta? Opsesija? Bogati supružnik, milijunaška obitelj? U svakom slučaju, ako se situacija uskoro ne promijeni, profesori će masovno napuštati sveučilišta i više neće imati tko predavati
– rekao je naš izvor, edukator magisterija na ELTE-u, dodavši da se trenutno otkazi nižu iz tjedna u tjedan, bilo od strane instruktora ili od djelatnika na pomoćnim radnim mjestima koji zarađuju čak manje od nastavnika. Uz nekolicinu kolega, našem izvoru 24.hu obratio se nakon što se doznalo da je u kampusu održano nekoliko studentskih tribina zbog sve vidljivijeg nezadovoljstva kako profesora tako i studenata u posljednje vrijeme. Ovi sastanci sazvani su kako bi se kroz građansku raspravu riješili rastući problemi uzrokovani situacijom s plaćama zaposlenika i nedovoljnim financiranjem institucije. Ipak, bijes sveučilišnih građana ponekad bi se očitovao u prilično oštrim komentarima.
Izvori koji predaju na spomenutom odsjeku – koji su željeli ostati anonimni – izvijestili su da je među njima uobičajeno raditi drugi ili čak treći posao, budući da ne mogu živjeti od svojih stalnih sveučilišnih pozicija. Također nam govore da svoju situaciju sada doživljavaju s dubokim očajem.
što “očito nije dovoljno ni za normalan život, a kamoli za uzdržavanje obitelji. Međutim, bavljenje raznim drugim poslovima vas potpuno iscrpi.”
Drugi izvor je spomenuo sreću da trenutno postoji velika potražnja na tržištu za njihovim specijaliziranim znanjem. Međutim, to znači da uz svoj 8-satni sveučilišni posao, svaki dan prolaze kroz još jednu smjenu od 4-6 sati. Dodali su kako se radi io tome da se značaj brojnih znanstvenih područja ne može kvantificirati u novcu za početak. Ipak, među kolegama preuzimanje više poslova uz egzistenciju dolazi nauštrb obiteljskog i osobnog života, a kod mnogih uzrokuje i psihičke probleme, poput frustracije i očaja – nastavili su.
Jedan od naših izvora je to ocijenio ovako: “Je li doista mađarsko društvo ovako cijeni moje znanje? Pregledavam svoj životopis, svoje publikacije, broj mladih stručnjaka koje godišnje pružam tržištu i javnoj upravi te količinu sati koje predajem svaki tjedan. Ja sam možda jedini poznati stručnjak iz Mađarske u svom području, što ima implikacije na međunarodno priznanje mađarske kulturne produkcije.
Kako vidimo, mađarsko društvo ovako ocjenjuje sav taj rad. Među beskrajno ponavljanim, lažnim i ponižavajućim protuargumentima, često se spominje da sveučilišni predavači u Ruandi nažalost zarađuju još manje, a osim toga, uvijek se može odlučiti otići raditi u Aldi.
Ali što će se onda dogoditi ako svi krenu u Aldi?”
„Tražim vašu pomoć; Radim na Muzičkoj akademiji kao voditeljica Nastavne uprave već 17 godina, ali nikada nisam bila u situaciji da moram tražiti vašu pomoć” – napisala je na njezinoj Facebook stranici. Olivia Gazsi, pročelnik Odsjeka za studij Glazbene akademije Liszt Ferenc. Gazsi je bio prisiljen obratiti se studentima ustanove zbog stalne nestašice radne snage, samo kako bi osigurao da sveučilište uopće može provesti upisni proces.
U svojoj je objavi napomenula i kako se nekoliko tjedana rada ne može nadoknaditi novčano, već čokoladom i domaćim pecivima. Gazsi je također napomenula da plaće njezinih kolega “u prosjeku ne prelaze bruto plaću od 360.000 (što odgovara oko 240.000 neto koliko zapravo treba ponijeti kući), za što rade uistinu predan posao, ali pogotovo uz današnju inflaciju možda čak i plaćaju stanarina, od ovoga se ne može živjeti. Nema šanse za povećanje plaća, pogotovo u područjima koja se tiču obrazovanja. S druge strane, mjere štednje su posvuda.”
Očito politička odluka
Kao odgovor na nedavni razvoj događaja, nekoliko dionika iz vodstva državnih institucija uložilo je zajedničke napore posljednjih mjeseci kako bi osigurali sredstva za povećanje plaća od održavatelja, doznaje 24.hu. Prema našim informacijama:
- Nakon povećanja plaća za nastavnike u javnom osnovnom i srednjem obrazovanju u siječnju, vodeći zaposlenik na ELTE-ovom Fakultetu humanističkih znanosti počeo je prikupljati podatke o plaćama zaposlenika na različitim pozicijama;
- Slijedeći ovaj primjer, na inicijativu Mađarske rektorske konferencije, organizirane su plaće na četiri državna sveučilišta (ELTE, BME, Liszt Academy i MKE) kako bi se Uredu za inovacije i visoko obrazovanje zajednički i kvantitativno predstavile potrebne potrebe za financiranjem. Ministarstva za inovacije i tehnologiju, koje vodi državni tajnik za inovacije i visoko obrazovanje Balázs Hankó;
- Zahtjev za plaću sada je stigao u Ministarstvo financija, gdje se ispituje treba li izdvojiti sredstva iz državnog proračuna za tu namjenu.
Prema sažetku četiriju spomenutih sveučilišta, za 33-postotno usklađivanje plaća njihovih zaposlenika potrebno je ukupno deset milijardi forinti, tvrde naši izvori. Na prvi pogled ovaj se iznos može činiti velikim, ali u usporedbi sa središnjim proračunom Mađarske za 2024., koji izdvaja 40.755.101,1 milijuna forinti za rashode državnog proračuna, otkrivamo da sredstva potrebna za povećanje plaća čine približno 0,0245% od državni proračun.
Gábor Polyák, pročelnica Odsjeka za teoriju umjetnosti i medijska istraživanja Fakulteta humanističkih znanosti ELTE-a i članica ogranka Sindikata visokoškolskih radnika ELTE-a, na naš je upit dodala kako Ministarstvo za inovacije i tehnologiju (KIM) nije odmah dalo otkaz. potražnja za plaćom, kao što je statistika otkrila, bila je nešto što
čak ni ministarstvo Jánosa Csáka nije moglo tvrditi da je sve u redu. Jasno je da tu ništa ne štima
– On je rekao. Dodao je: očito nije financijsko pitanje; isključivo je stvar političke odluke hoće li država za to izdvojiti toliki iznos.
Pročelnik je istaknuo i kako je povećanje plaća kolegama od 33 posto važan korak, “daleko od toga da će plaće biti konkurentne”. Ova korekcija bi samo značila da bi se plaće predavača na uključenim sveučilištima vratile na razinu od prije dvije godine, jer njihove osnovice od tada nisu značajnije podignute, dok je opća inflacija u to vrijeme bila blizu 34%. „Vrlo je malo gospodarskih sektora u kojima je praćenje inflacije bilo nula posto u posljednje dvije godine; ovo povećanje od 33% odnosi se samo na preživljavanje. Dovoljno je zadržati većinu kolega na terenu i spriječiti ih da traže drugi posao”, rekao je.
