Imigranti sredstva za integraciju smanjit će se od početka iduće godine, ako Sabor potvrdi Vladin prijedlog zakona. Vlada je u četvrtak uputila prijedlog u Sabor.
Prema vladi, cilj prijedloga je jačanje vlastite odgovornosti useljenika u integraciji u Finskoj i rješavanju praktičnih pitanja.
Vlada želi skratiti rok isplate tzv. obračunate naknade. Država plaća obračunatu naknadu općinama i regijama socijalne skrbi za organiziranje usluga koje promiču integraciju osoba s izbjegličkim podrijetlom.
Sadašnje četverogodišnje obračunsko razdoblje naknade za izbjeglice iz kvote skratilo bi se na tri godine. Razdoblje naknade od tri godine koje se isplaćuje za druga izbjeglička podrijetla skratilo bi se na dvije godine. U ovu skupinu spadaju i oni koji imaju privremenu zaštitu i imaju prebivalište.
Naknada se plaća, između ostalog, za procjenu potrebe za uslugama, izradu plana integracije i troškove usmenog prevođenja.
Cilj je smanjiti broj zadataka vezanih uz promicanje integracije općina i povećati neovisnost useljenika.
Potpora za punoljetnost za mlade koji su u Finsku došli kao maloljetnici bez skrbnika ubuduće bi prestajala dvije godine ranije, odnosno u dobi od 23 godine.
Također bit će pooštrene subvencije za tumačenje. Promjene koje se odnose na njih imaju za cilj uštedu javnih rashoda i naglašavaju odgovornost integrirajućih kupaca za vlastitu integraciju.
Zakonom se predlaže propisivanje da bi općina ili tijelo za rad moglo naplatiti naknadu od integriranog korisnika za neiskorištenu uslugu, ako bi općina ili tijelo za rad zbog toga imali troškove tumačenja.
“Cilj vlade je smanjiti broj zadataka vezanih uz promicanje integracije općina i povećati neovisnost useljenika.
Od novog uštede za državu koje proizlaze iz zakona bile bi najveće 2028. godine. Tada bi uštede bile 27,4 milijuna eura. Uštede uvelike ovise o tome koliko ljudi svake godine bude uključeno u opseg integracije.
U 2022. država je podijelila oko 120 milijuna eura integracijskog novca koji se spominje u prijedlogu zakona koji sada ide u Sabor, što znači da će potpora pasti znatno ispod sto milijuna eura.
Račun obrazloženja u nekoliko odjeljaka navode rizike povezane s pooštravanjem koje je Vlada predložila.
Rizik je da će uštede biti manje od očekivanih, jer bi, primjerice, mladi mogli trebati više usluga kao što su socijalni rad za odrasle, usluge mentalnog zdravlja ili skrb za studente zbog operacija.
„Rizik je da ako klijenti integracije i drugi imigranti ne dobiju dovoljno usluga koje su im potrebne za promicanje integracije i zapošljavanja u početnim fazama useljavanja jer se naknada koju plaća država smanjuje, njihova će potreba za uslugama porasti. Ako pristup uslugama postane otežan, to također može učiniti osobu pasivnom kada, primjerice, traži posao. Studije pokazuju, primjerice, da dugotrajna nezaposlenost pasivizira traženje posla, što djelomično otežava pronalaženje posla na tržištu rada”, stoji u obrazloženju prezentacije.
Također Deseci stručnjaka koji su komentirali prijedlog zakona kažu da je, općenito gledano, rana integracija ekonomski učinkovita i da se uštedama na njoj mogu povećati drugi javni rashodi.
Čak i Ministarstvo financija, koje se zalaže za štednju, u tom prijedlogu vidi rizike.
“Morate moći podržati samostalnost i odgovornost nekoga tko se doselio u zemlju od samog početka. U suprotnom, promjena može rezultirati situacijom u kojoj bi se troškovi općina mogli povećati u sljedećih nekoliko godina. Zbog toga se moraju pratiti učinci prezentacije na općinske financije. Učinci također nisu ravnomjerno usmjereni na općinsko polje, nego posebno na pojedine općine”, stoji u priopćenju Ministarstva financija.
U prezentaciji se navodi da predložene propise treba sagledati i iz perspektive ključnih temeljnih i ljudskih prava.
