Obveznice su investicije koje izdaju vlade, entiteti u državnom vlasništvu, paradržavna društva, općine i korporacije kada žele posuditi novac. Kada ulažete u obveznicu, posuđujete novac izdavatelju te obveznice. Izdavatelj vam plaća fiksnu kamatu tijekom trajanja obveznice. Kada obveznica dosegne kraj roka trajanja, izdavatelj obveznice će vam vratiti vaš novac, objašnjava Laura du Preez.
Obveznice su investicije koje izdaju vlade, entiteti u državnom vlasništvu, paradržavna društva, općine i korporacije kada žele posuditi novac.
Zajam se dijeli na pojedinačne obveznice i prodaje ulagačima na primarnom tržištu.
Obveznice imaju rok dospijeća, plaćaju kamate za vrijeme trajanja tog roka i vraćaju izvorno posuđeni iznos na datum dospijeća.
Prije dospijeća, obveznice se mogu kupiti ili prodati na burzi obveznica – sekundarnom tržištu.
Cijene obveznica na sekundarnom tržištu ovise o kamatnim stopama i drugim čimbenicima koji utječu na to kako investitori percipiraju vrijednost budućih plaćanja kamata.
Pojedinci obično trebaju pristup ulaganjima u obveznice putem jediničnih zaklada ili fondova kojima se trguje na burzi, jer su minimalni iznosi ulaganja visoki.
Kada ulažete u obveznicu, posuđujete novac izdavatelju te obveznice. Izdavatelj vam plaća fiksnu kamatu tijekom trajanja obveznice. Kada obveznica istekne, izdavatelj obveznice će vam vratiti vaš novac.
Obveznice dobre kvalitete, kao i mnoge državne obveznice izdane u zemljama koje podupiru snažna gospodarstva, relativno su sigurna ulaganja jer ako ih držite do dospijeća, uživate u zajamčenom povratu i imate mali rizik da vam novac ne bude vraćen.
Paradržavna društva, općine, banke i neke tvrtke također koriste tržište obveznica za posuđivanje novca.
Kako obveznice funkcioniraju
Izdavatelj traži od investicijske banke ili, u slučaju vlade, Južnoafričke rezervne banke, da strukturira obveznicu.
Novac koji izdavatelj želi posuditi određuje se na temelju potreba izdavatelja, a određuje se rok trajanja obveznice i kamata.
Obveznice se zatim izdaju putem dražbenog sustava na primarnom tržištu obveznica, a kupuju ih institucionalni ulagači poput upravitelja imovinom i investicijskih banaka. Na ovom tržištu svaki investitor koji kupuje određenu obveznicu platit će istu cijenu za svaku izdanu obveznicu.
Postoje različite vrste obveznica, ali najčešće se izdaju za određeni iznos i plaćaju fiksnu kamatu za vrijeme trajanja obveznice. Kamate se obično isplaćuju dvaput godišnje, a na kraju trajanja obveznice vraća vam se kapital.
Neke obveznice imaju vrlo duge rokove, poput 10, 20 ili čak 30 godina.
Kamate ovise o tome tko je dužnik
Kamatna stopa koja se plaća na obveznicu ovisi o tome tko je izdaje, na koliko dugo i trenutnim kamatnim stopama po kojima se novac posuđuje i posuđuje.
Ako je izdavatelj jak i postoji mali rizik da neće platiti kamate ili vratiti obveznicu kada dospije, kamatna stopa će biti bliža stopi koju biste mogli dobiti da ulaganje nema rizika – poznato kao rizik- besplatna stopa. Manje kreditno sposobni izdavatelji moraju plaćati više kamate kako bi privukli ulagače.
Vlade mogu povisiti poreze ili tiskati novac za otplatu obveznica, pa se općenito smatra da je malo vjerojatno da neće platiti vlastiti dug. Drugi subjekti možda neće imati istu rezervu pa će obveznice koje izdaju morati ponuditi višu kamatnu stopu kako bi kompenzirale veći rizik.
Obveznice s dužim rokom dospijeća poznate su kao dugoročne obveznice. Ulaganje u te obveznice rizičnije je za investitore jer ne znaju kako će se mijenjati kamatne stope, kreditna sposobnost izdavatelja ili inflacija tijekom trajanja obveznice.
Bonitetne agencije ocjenjuju obveznice na temelju kreditne sposobnosti izdavatelja. Obveznice investicijskog razreda općenito su visoke kreditne kvalitete, dok su podinvesticijske ili bezvrijedne obveznice mnogo špekulativnije prirode. Kreditna sposobnost izdavatelja može se mijenjati tijekom trajanja obveznice, što utječe na kreditni rejting obveznice.
Obveznicama se trguje
Državne i druge obveznice također su uvrštene na burzu obveznica. U Južnoj Africi razmjena obveznica poznata je kao JSE Debt Market.
Institucionalni investitori koji su kupili obveznice na primarnom tržištu, mogu te obveznice prodati prije dospijeća na burzi obveznica. To je ono što je poznato kao sekundarno tržište.
Obveznica se može prodati po cijeni nižoj od izvornog iznosa ulaganja ako su kamatne stope porasle otkad je obveznica izdana. To je zato što je prihod koji će platiti obveznica manje vrijedan nego što je bio kada je izdana.
Međutim, ako su se kamatne stope smanjile otkako je obveznica izdana, ulagači će biti spremni platiti više za nju nego kada je izvorno uvrštena na burzu. To znači da će cijena rasti na sekundarnom tržištu.
Moguće je ostvariti dobre investicijske dobitke kupnjom obveznica po niskoj cijeni i prodajom kada je cijena viša, ali također postoji određeni rizik da se taj poziv ne izvrši kako treba.
Kako investitori zarađuju na obveznicama?
Investitori zarađuju na obveznicama na dva načina:
- Kamate plaćene na obveznicu;
- Kapitalni dobitak ako cijena obveznice na sekundarnom tržištu poraste i možete prodati po višoj cijeni od one koju ste platili za obveznicu.
Kako mogu ulagati u obveznice?
Kupite ih na tržištu obveznica preko burzovnog posrednika. Većina pojedinačnih ulagača ne može si priuštiti kupnju obveznica na ovaj način jer su minimalni iznosi ulaganja obično milijuni randa.
Uložite u obveznički fond koji je izložen velikom broju različitih obveznica.
Uložite u obveznički fond kojim se trguje na burzi koji je izložen određenom broju različitih obveznica u indeksu obveznica.
Uložite u fond s više sredstava s određenom izloženošću obveznicama.
Uložite u RSA maloprodajne obveznice. To su pristupačnija ulaganja koja nudi država i koja funkcioniraju slično oročenim depozitima.
Upamtite da ćete najvjerojatnije biti izloženi obveznicama u svom mirovinskom fondu jer je on dužan ulagati u različite klase imovine kako bi bio u skladu s Uredbom 28 prema Zakonu o mirovinskim fondovima. Time se želi osigurati odgovarajuća diverzifikacija vaše mirovinske štednje.
Rizici ulaganja u obveznice
Zadano
Izdavatelji obveznica ponekad ne plaćaju kamate ili otplate obveznice. To će uzrokovati brzi pad cijene obveznice.
Međutim, kada izdavatelji obveznica dođu u poteškoće, veća je vjerojatnost da će vlasnici obveznica dobiti svoj novac natrag nego dioničari.
Većina uvrštenih obveznica strukturirana je tako da se u slučaju bankrota izdavatelja prvo isplaćuju potraživanja vlasnika obveznica. U nekim slučajevima, vlasnici obveznica će možda morati prihvatiti nešto manje od pune otplate ili pune kamate, ali je malo vjerojatno da će izgubiti sav svoj novac na način na koji to mogu dioničari.
Promjene kamatnih stopa
Ako kamatne stope rastu i možete zaraditi više kamata od novog ulaganja nego što možete od obveznice u koju ste uloženi, njezina će vrijednost pasti. Čak i ako ga držite do dospijeća, kamate koje ćete zaraditi bit će manje nego što biste mogli zaraditi na drugim ulaganjima.
Inflacija
Kada inflacija brzo raste, vrijednost vaše obveznice i kamata na nju možda neće pratiti.
Vrste obveznica
Obveznice s fiksnom kamatnom stopom su najčešće, ali obveznice također mogu ponuditi kamatu koja varira ovisno o kamatnim stopama ili inflaciji.
Također je moguće kupiti obveznice koje nude popust na nominalnu vrijednost obveznice i otplaćuju puni iznos po dospijeću ili koje se pretvaraju u dionice kada se ispune određeni uvjeti.
Žargon tržišta obveznica
Kupon: Ovaj izraz se više ne koristi često, ali se odnosi na plaćanje kamata. Riječ potječe od izdavanja obveznica s papirnatim kuponima koje su investitori koristili za prikupljanje svojih kamata.
Prinos: Ovo je efektivna kamatna stopa koju obveznica plaća na temelju svoje cijene. Kada je obveznica izdana, može plaćati fiksni iznos randa u kamatama u redovitim intervalima. Efektivna kamatna stopa na cijenu izdanja obveznice je ta fiksna kamatna stopa. Ali ako cijena obveznice raste ili pada na sekundarnom tržištu, to mijenja efektivnu kamatnu stopu ili promjene prinosa.
Trajanje: Ovo se odnosi na vremensko razdoblje do dospijeća obveznice i osjetljivost cijene obveznice na promjene u prinosu. Obveznice s većim trajanjem osjetljivije su na promjene cijene obveznice.
Krivulja prinosa: Ako nacrtate kamatne stope koje plaća svaka obveznica u odnosu na rok do dospijeća, to obično čini uzlaznu krivulju koja je poznata kao krivulja prinosa. To je zato što će obveznice s duljim rokovima dospijeća biti izdane po višim kamatama. Međutim, krivulja prinosa može se mijenjati ovisno o inflaciji, monetarnoj politici središnje banke i fiskalnoj politici države.
Ovaj je članak prvi put objavljen na , inicijativa od strane (ASISA).
News24 potiče slobodu govora i izražavanje različitih stavova. Stavovi kolumnista objavljeni na News24 stoga su njihovi vlastiti i ne predstavljaju nužno stavove News24.
News24 ne može se smatrati odgovornim za investicijske odluke donesene na temelju savjeta neovisnih pružatelja financijskih usluga. Prema Zakonu o ECT-u i u najvećoj mogućoj mjeri prema primjenjivom zakonu, News24 se odriče svake odgovornosti za bilo kakvu štetu koja proizlazi iz korištenja ove stranice na bilo koji način.
