Nobelovac Ferenc Krausz rekao je što smatra najvećim problemom

Ferenca Krausza, eksperimentalnog fizičara koji je prošle godine dobio Nobelovu nagradu, mediji su izabrali za osobu godine 2023. “Moji su roditelji bili fizički radnici, ali su meni i bratu pružili svu podršku koju su mogli”, rekao je Ferenc Krausz, koji je kao učenik srednje škole Teleki Blanka u Székesfehérváru pohađao tečaj matematike i eksperimentirao kod kuće.

Cijena je brzo došla, morali smo početi plivati

“Pod vodstvom Arnolda Schmidta, s našim smo mladim timom počeli istraživati ​​lasere u čvrstom stanju, pokušavajući iz njih proizvesti kratke impulse. Početkom 2000-ih to je dovelo do eksperimenata za koje sam dobio Nobelovu nagradu.” Cilj njegove istraživačke grupe devedesetih bio je učiniti vidljivim kretanje elektrona u atomu u stvarnom vremenu. Godine 2001. kretanje elektrona fotografirano je i izmjereno pomoću ultrabrzih laserskih bljeskova na Tehničkom sveučilištu u Beču:

prvi su u svijetu izmjerili atosekundni svjetlosni puls.

Godine 2003. Ferenc Krausz postaje direktor Instituta Max Planck za kvantnu optiku u Njemačkoj, a godinu dana kasnije pročelnik Odsjeka za eksperimentalnu fiziku na Ludwig-Maximilians-Universität u Münchenu. Dobitnik je Wittgensteinove nagrade 2002., Wolfove nagrade 2022., a XVI. Gusztáv Károly je za svoja fizikalna istraživanja dobio najprestižnije svjetsko znanstveno priznanje, Nobelovu nagradu.

“Nakon objave u listopadu obuzeo me neopisiv osjećaj, a ujedno sam prvi put kao odrasla osoba bila u situaciji da kontrola vlastitog života izmiče mojim rukama. Bilo je prilično šokantno, ali cijena je brzo došla i morali smo početi plivati”

Budućnost čovječanstva je u pitanju

Jedno od najperspektivnijih područja primjene atofizike je medicina. Godine 2019., pod vodstvom Ferenca Krausza, u Mađarskoj je osnovan Molecular Fingerprint Research Center, čiji je cilj razvoj testova za rano otkrivanje bolesti. Njihovo istraživanje moglo bi revolucionirati medicinsku dijagnostiku.

„Molekule krvi osvijetlimo vrlo kratkim infracrvenim svjetlosnim pulsom, to ih uzrokuje da vibriraju, emitiraju infracrvene svjetlosne valove, koje možemo skenirati tehnikom mjerenja atosekunde. Iz toga možemo zaključiti je li se molekularni sastav danog uzorka krvi promijenio i na temelju toga liječnicima možemo reći o kakvoj se bolesti radi, možda u ranoj fazi”, objasnio je istraživač.

Ferenc Krausz je kao najveće izazove idućih godina naveo klimatske promjene i biološku raznolikost.

Dodao je kako je ključno da čovječanstvo bude sposobno donositi mudre odluke u idućih pet do deset godina, te da trenutna situacija ne budi preveliki optimizam: “Žalosti me što odgovorne velike sile ne prepoznaju da budućnost čovječanstva je u pitanju.”