Svaki drugi učitelj u Njemačkoj doživi psihičko ili fizičko nasilje među učenicima. Na vrhu popisa su škole u ugroženim područjima. Mnogi učitelji inkluzivnu školu više ne vide kao dobrobit, drugi su “emocionalno iscrpljeni” i htjeli bi potražiti drugi posao. Govori se o “bolesnom sustavu”.
Njemačka policijaFoto: Christoph Soeder / AFP / Profimedia
To pokazuje istraživanje koje je provela Zaklada Robert Bosch, a objavljeno je u srijedu, 24. travnja.
35% nastavnika smatra ponašanje učenika najvećim izazovom. Drugi (33%) odnosio bi se na kontekst razreda u kojem postoje razlike među učenicima. To su razredi u kojima su učenici na različitim stupnjevima razvoja učenja, imaju različito kulturno i obiteljsko porijeklo i ponekad im je potrebna posebna podrška.
Manje od polovice učitelja vidi inkluzivnu školu kao dobrobit. A 77% ispitanih smatra da učenici u inkluzivnim razredima ne dobivaju posebnu podršku koja im je potrebna.
Alarm se uključuje
Savezna ministrica obrazovanja Bettina Stark-Watzinger (FDP) opisala je rezultate istraživanja kao alarmantne. Izvješće jasno pokazuje “koliki je sada pritisak da se djeluje u obrazovanju”, rekla je novinama medijske grupe Funke.
S obzirom na istraživanje, predsjednica Udruge filologa Susanne Lin-Klitzing rekla je za Tagesspiegel: “Šokantno je da toliko mnogo učitelja mora iskusiti različite oblike nasilja u svom svakodnevnom životu. Sve veća razina nasilja, manjak učitelja i loše stanje u mnogim školama doveli su do dodatnog stresa za sve. Stoga se u škole mora ulagati“.
Nasilje, iscrpljenost, izgaranje
Ponašanje učenika i različitost trenutačno su najveći izazovi, prema trenutačnom istraživanju German School Barometer, među učiteljima u njemačkim školama. Gotovo svaki drugi učitelj vidi problem u psihičkom ili fizičkom nasilju među učenicima u vlastitoj školi. Osobito su pogođene škole u socijalno ugroženim područjima.
Nasilje u vlastitoj školi značajno povećava rizik od sagorijevanja i stresa među učiteljima, pokazalo je istraživanje. Više od jednog od tri učitelja osjeća se emocionalno iscrpljeno nekoliko puta tjedno, navode mlađi učitelji, a posebno učitelji razredne nastave.
Kao rezultat toga, više od dvije trećine učitelja vidi društvene vještine kao što su empatija i osobna odgovornost kao najvažnije vještine koje škole trebaju prenijeti djeci i mladima kako bi ih pripremili za život. Gotovo druga trećina vjeruje da je prijenos društvenih vrijednosti, kao što su tolerancija, poštovanje i njihova sposobnost podržavanja demokracije, relevantan za budućnost.
Sve veća heterogenost učenika i učenika također je izazov za nastavnike. Uglavnom se ne osjećaju dobro pripremljenima za inkluzivnu nastavu i osjećaju se preopterećeni njome u svakodnevnom školskom životu. Polovica učitelja njemačkog jezika kritična je prema inkluziji u školi.
Međutim, studija pokazuje da ako su učitelji bolje kvalificirani za inkluzivnu nastavu, oni su optimističniji u pogledu toga.
“Ogroman nedostatak osoblja”
Na pitanje što najhitnije treba učiniti u školama, 41% učitelja u Njemačkoj navelo je potrebu za djelovanjem u vezi s nedostatkom osoblja.
Uz “ogromni nedostatak kadra” pridodaje se i činjenica da učitelji dugo moraju kompenzirati posljedice tog nedostatka. Osim toga, uvijek ima novih zadataka. Za ostanak učitelja u školama u budućnosti iznimno će biti važna profesionalna dobrobit, a time će to zanimanje ponovno postati privlačnije mladima, smatraju ispitanici.
Nastavnici su također zabrinuti zbog dotrajalih školskih zgrada: 35% ispitanih smatra da bi trebalo potrošiti više novca na obnovu.
Rtg “bolesnog sustava”.
Dagmar Wolf, voditeljica obrazovanja u Zakladi Robert Bosch, vidi rezultate istraživanja kao “rendgensku snimku bolesnog sustava”.
“Učitelji su dugo vremena morali kompenzirati posljedice golemog nedostatka osoblja i stalno se suočavati s novim izvorima stresa”, kaže Wolf. “To znači da ni mladi stručnjaci više ne žele početi raditi u školi ili je brzo napuštaju. Neki jer ne mogu izdržati pritisak, drugi jer su došli do svojih granica i ne mogu pomoći djeci i mladima kako su zamislili.”
No rezultati također pokazuju da je, unatoč izazovima, većina učitelja (75%) zadovoljna svojim poslom i školom, a gotovo svi (92%) uvjereni su da se njihovi učenici osjećaju ugodno u školi. Alarmantno je, međutim, da bi svaki četvrti učitelj napustio školu kada bi za to bio u prilici.
Loša obuka i povratne informacije
Njemački školski barometar prvi put osvjetljava i daljnje obrazovanje u njemačkom školskom sustavu te uspoređuje rezultate s međunarodnim istraživanjem TALIS (Međunarodno istraživanje poučavanja i učenja OECD-a, 2018.).
Prema njegovim riječima, u Njemačkoj se relativno rijetko pohađaju daljnji tečajevi o pedagoškim vještinama ili individualizirano učenje. A nešto više od četvrtine učitelja dobiva izravne povratne informacije od kolega u vlastitoj školi. Svaki četvrti učitelj nije dobio nikakvu povratnu informaciju o svom radu u protekloj godini.
Međutim, među učiteljima postoji velika volja za nastavkom usavršavanja: 65 % ih je prošle godine pohađalo dodatne tečajeve o digitalnim medijima. Gotovo dvije trećine učitelja redovito koristi digitalne medije u nastavi, ali se ne osjećaju dobro pripremljenima.
Preopterećenost učitelja u svakodnevnom životu očituje se i kada je u pitanju kontinuirano obrazovanje“, kaže Dagmar Wolf. „U Njemačkoj nam je potrebna kultura zajedničkog učenja, gdje je visokokvalitetna obuka dopunjena uzajamnim uvažavanjem i sustavnom kulturom povratnih informacija. To također uključuje razmjenu u međuškolskim mrežama. U usporedbi s drugim zemljama, naši su učitelji ovdje još uvijek previše fokusirani na sebe.”
