BAMAKO, Mali — Humanitarna kriza se pogoršava u sjeveroistočnom Maliju gdje su naoružane skupine povezane s Islamskom državom opkolile velike gradove ostavljajući stanovnike, uključujući oko 80.000 djece, ugrožene pothranjenošću, upozorili su u srijedu mještani i humanitarna skupina.
Grad Ménaka bio je pod opsadom četiri mjeseca, što je podiglo cijene hrane. Drugu nužnu robu poput lijekova sve je teže pronaći, kažu stanovnici i humanitarne skupine.
“Humanitarna situacija je katastrofalna, prognanici idu od kuće do kuće i traže hranu za svoje obitelji. Djeci prijeti izgladnjivanje”, rekao je za Associated Press Wani Ould Hamadi, zamjenik gradonačelnika grada Ménaka.
Mali se, zajedno sa svojim susjedima Burkinom Faso i Nigerom, više od desetljeća bori protiv pobune protiv koje se bore naoružane skupine, uključujući neke u savezu s al-Qaidom i skupinom Islamska država. Nakon vojnih udara u sve tri zemlje posljednjih godina, vladajuće hunte protjerale su francuske snage i umjesto toga obratile se ruskim plaćeničkim jedinicama za sigurnosnu pomoć.
Pukovnik Assimi Goita, koji je preuzeo vlast u Maliju nakon drugog državnog udara 2021., obećao je da će uzvratiti udarac naoružanim skupinama, ali Ujedinjeni narodi i drugi analitičari kažu da je vlada brzo izgubila tlo pod nogama.
Grupa za pomoć Save the Children rekla je da je oko 80.000 djece zarobljeno u gradu Ménaka suočeno s pothranjenošću i bolestima, a mnoga su bila bez pratnje jer su pobjegla od nasilja negdje drugdje.
“Djeca u Menaki su zarobljena u živoj noćnoj mori. Budimo jasni: ako se blokada ne ukine, izgladnjivanje i bolesti dovest će do smrti”, rekao je u izjavi Siaka Ouattara, državni direktor.
Ayouba Ag Nadroun, čovjek koji je pobjegao u Ménaku kako bi pobjegao od nasilja u drugim dijelovima zemlje, rekao je da nije u stanju brinuti za svoju proširenu obitelj od nekih 15 članova, uključujući mnogo žena i djece, te preživljava od oskudne pomoći. “Nemam posao, kako im mogu pomoći?” rekao je AP-u.
“Blokade izlažu seljane nasilju, gladi i strahu i dugo su bile taktika kojom se te džihadističke skupine koriste kako bi kaznile zajednice zbog njihove navodne potpore vladi”, rekla je analitičarka Sahela Corinne Dufka dodajući da su često uspijevali izvršiti pritisak na zajednice da potpisati sporazume o nenapadanju sa skupinama.
Čelnik Malija, Goita, obećao je vratiti zemlju u demokraciju početkom 2024. Ali u rujnu je hunta otkazala izbore zakazane za veljaču 2024. na neodređeno vrijeme, navodeći potrebu za daljnjim tehničkim pripremama.
Prošli je mjesec njegova vladajuća hunta naredila prestanak svih političkih aktivnosti, a sljedeći dan naredila medijima da prestanu izvještavati o političkim aktivnostima.
