To pokazuje izvješće građanskog projekta Podvale i prevare.
Najčešća tema dezinformacija je rat u Ukrajini. To pokazuje izvješće građanskog projekta Podvale i prevare.
Prema njezinim riječima, putem društvenih mreža pokušavaju uplašiti ili zbuniti ljude. U izvješću su zabilježeni i drugi oblici prijevara za prošlu godinu. Ovdje se uglavnom radi o krađi identiteta ili podacima za prijavu.
Urednik Jakub Horáček razgovarao je sa stručnjacima o dezinformacijama:
“Upoznati se. Ovo je HAARP ELF valni uređaj. ELF valovi prodiru kroz sve na zemlji. Ovi valovi su toliko jaki da se mogu koristiti za izazivanje požara ili stvaranje potresa i tsunamija”, stoji u statusu profila na društvenoj mreži koji je proširio dezinformaciju.
“Cjepiva su otrovna pa je roditelj dužan otrovati svoje dijete. Zašto bi nam trebala biti dužnost trovati svoje dijete aluminijem? Merkur?” opisao je još jedan širitelj dezinformacija na društvenoj mreži.
Ova lažna informacija također je zabilježena u Izvješću o dezinformacijama u Slovačkoj 2023.
Njegov autor, bivši administrator policijskog profila koji je razotkrivao podvale, tvrdi da se većina njih odnosila na vojni sukob u Ukrajini.
“Da će Slovaci biti mobilizirani u Ukrajinu negdje u rujnu, a to se počelo širiti negdje prije godinu dana u proljeće”, rekao je autor Izvješća o dezinformacijama u Slovačkoj 2023., Dávid Púchovský.
“Tvrtke za proizvodnju odjeće u Slovačkoj počinju masovno šivati vojne uniforme u tajnom režimu zbog nadolazeće mobilizacije”, glasio je još jedan dezinformacijski status.
Cilj je bio izazvati paniku
“Cilj ove dezinformacije bio je izazvati paniku”, dodao je Púchovský.
“Dezinformacija se često ponaša kao virus u tijelu koji na neki čudan način pokušava otvoriti ulaz u stanicu. Pa ono što mu pomaže da otvori taj ulaz su naše predrasude ili negativne emocije, može biti strah, ljutnja ili mržnja prema nekoj skupini“, objasnio je sociolog Michal Vašečka.
Izvješće o dezinformacijama pratilo je i prijevare građana putem interneta. Najčešća meta prevaranata su osobni podaci, preko kojih ljudima žele otimati novac.
“Ti prevaranti često se izdaju za neku službenu instituciju poput banke, pošte ili državnog tijela, a onda ljudi manje vode računa o slanju podataka”, dodao je Vašečka.
Prema riječima stručnjaka za dezinformacije, važno je oprezno pristupati svakoj informaciji na internetu. Posebno je potrebno usredotočiti se na detalje, a ne oslanjati se na prvi dojam.
Facebook stranica policije koja se bavi borbom protiv dezinformacija prestala je raditi krajem prošle godine. Njegov sadržaj građani mogu pratiti na službenom profilu policije.
