“I uspostava širokih ovlasti narušava načelo slobodnih i poštenih izbora”, stoji u petostranačkom nacrtu rezolucije dobivenom o kojoj će se glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sljedeći tjedan.
Tekst su predložili demokršćani, socijalisti, liberali, Zelena stranka i krajnja ljevica. U nacrtu se sugerira da bi države članice trebale prijeći na sljedeću fazu postupka iz “članka 7”, koji je pokrenut protiv Mađarske 2018., ali od tada nije napredovao. To bi trebalo učiniti izdavanjem preporuka da je Mađarska ozbiljno i uporno kršila vrijednosti EU-a, a zahtijevala bi četverpetinski većinom u postupku koji je u prvoj fazi, dok bi drugi dio mogao uključivati jednoglasnu odluku o povlačenju određenih prava EU-a. . Prema nacrtu rezolucije, situacija u Mađarskoj samo se pogoršala od 2018., dijelom i zato što europske institucije nisu djelovale odlučno.
Mađarska bi trebala preuzeti predsjedanje Europskom unijom od 1. srpnja, ali europarlamentarci već izražavaju zabrinutost i kritiziraju države članice zbog toleriranja predstavnika mađarske vlade da predsjedaju sastancima Vijeća EU-a o demokraciji, vladavini prava, temeljnim pravima i zaštiti financijskih interesa EU-a. EP je već prije imao rezoluciju o Vijeću EU-a, ali nema pravne riječi po tom pitanju i bilo je samo nekih raspršenih primjedbi u Vijeću država članica.
U prijedlogu Saborske rezolucije govori se i o uspostavi u zamjenu za novac EU, za koji tekst tvrdi da nije dovoljan za rješavanje problema. Predlaže jačanje istražnih ovlasti te institucije. U nacrtu se navodi i da se pojedine tvrtke isključuju s mađarskog tržišta “zbog sustavne diskriminacije”. EP poziva Europsku komisiju da istraži je li mađarsko zakonodavstvo koje dopušta takve prakse u skladu s važećim europskim pravom i, ako je potrebno, podnese pritužbe Sudu EU-a.
Mađarskoj su oslobođene milijarde eura, ali prema nacrtu ne postoje odgovarajući mehanizmi financijske kontrole niti postupci javne nabave koji bi osigurali pravilno trošenje sredstava EU-a. Pisci teksta smatraju da odluku treba preispitati – dijelom zbog nedavnih mjera uvedenih u Mađarskoj, a dijelom zbog audiosnimke bivše ministrice pravosuđa Judit Varga. Kažu da potonje implicira da tužiteljstvo nije neovisno i da kazneni postupci mogu biti podložni političkom uplitanju. (Tijelo je već pokrenulo tužbu prošlog mjeseca zbog odluke iz prosinca kojom su deblokirana neka sredstva.)
Prema izvjestiteljima, isplate EU sredstava Mađarskoj trebale bi biti obustavljene sve dok vlada ne ispuni sve uvjete za njihovo oslobađanje i dok se mjere ne pokažu učinkovitima iu praksi.
Fideszov europarlamentarac Tamás Deutsch već je prošli tjedan nagovijestio da će 22. i 25. travnja, na posljednjoj sjednici prije izbora za EP, “biti usvojena rezolucija koja na svaki način kritizira Mađarsku i ponavlja laži po kojima je dolarska ljevica poznata”. .
Iako rezolucija nije pravno obvezujuća, ona politički izražava stavove stranačkih obitelji koje je podržavaju. Pet političkih skupina koje podržavaju tekst mogu osigurati ugodnu većinu za prijedlog u EP-u. U lipnju će se ponovno birati EP, a novi članovi tada će morati glasovati o sljedećem predsjedniku kvazivlade EU, Europske komisije, kao i o cijelom tijelu.
Za više brzih, točnih i nepristranih vijesti iz i o Mađarskoj,
