UJEDINJENI NARODI — Mnoge zemlje se oporavljaju od pandemije COVID-19, ali najsiromašnije ne i značajan broj njih bilježi pogoršanje stanja, rekao je u srijedu Program UN-a za razvoj.
Achim Steiner, šef agencije, rekao je da je nakon dva desetljeća tijekom kojih su se bogate i siromašne zemlje približavale u pogledu razvoja, otkriće “vrlo snažan signal upozorenja” da se nacije sada udaljavaju.
Predviđa se da će Indeks ljudskog razvoja koji agencija proizvodi od 1990. dosegnuti rekordne vrijednosti 2023. nakon oštrih padova tijekom godina pandemije 2020. i 2021.
No, razvoj u polovici najsiromašnijih zemalja svijeta i dalje je ispod razine prije pandemije 2019., stoji u izvješću.
“To je svijet bogatih nasuprot siromašnih u kojem vidimo razvoj koji se odvija na vrlo nejednake, djelomično nepotpune načine”, rekao je Steiner na konferenciji za novinare. “Zašto je ovo važno? Ne samo zato što stvara veću ranjivost, već stvara i više bijede i dugotrajnog siromaštva, rastuću nejednakost.”
Rastuće nejednakosti pojačane su koncentracijom ekonomskog bogatstva, navodi se u izvješću.
Pokazalo se da je gotovo 40% globalne trgovine robom koncentrirano u tri ili manje zemalja. Također je navedeno da je tržišna vrijednost triju najvećih tehnoloških kompanija u 2021. — Amazona, Applea i Microsofta — nadmašila bruto domaći proizvod više od 90% od 193 zemlje članice UN-a te godine.
Steiner je rekao da bi svjetske nacije trebale udružiti snage kako bi se usredotočile na glavne prijetnje u 21. stoljeću, posebno na klimatske promjene, sljedeću pandemiju i pojavu digitalnog gospodarstva i umjetne inteligencije. No umjesto toga, upozorio je, dolazi do sve veće podjele i rastuće frustracije i polarizacije.
Rekao je da je značajan odgovor bila pojava populizma, koji je protiv elite i neprijateljski raspoložen prema međunarodnoj suradnji. Rekao je da to “sve više dijeli društva, radikalizira politički diskurs i u biti okreće sve više i više ljudi jedne protiv drugih.”
Izvješće kaže da je unapređenje globalne kolektivne akcije za rješavanje najvećih svjetskih izazova ometeno nadolazećim “paradoksom demokracije” — 90% ljudi diljem svijeta podržava demokraciju, ali po prvi put više od polovice ispitanika u globalnoj anketi izrazilo je potporu liderima koji riskiraju potkopavanje temelje demokracije.
Teritorijalni sukobi nastavit će se pojavljivati, ali će prijetnje ljudskoj sigurnosti u 21. stoljeću sve češće zahtijevati mogućnost suradnje, rekao je Steiner.
“Dovodimo se sve dublje u stanje u kojem je naša sposobnost rješavanja problema zapravo ugrožena”, rekao je. “Klimatske promjene nećete zaustaviti projektilima. Sljedeću pandemiju na svojoj granici nećete zaustaviti tenkom, a sigurno nećete zaustaviti kibernetički kriminal projektilima.”
Steiner je rekao da je važno smanjiti temperaturu, pogrešne percepcije i dezinformacije “jer su oni zapravo oružje za okretanje ljudi jednih protiv drugih.”
Rekao je da se također mora vrlo pažljivo sagledati “gdje je nejednakost postala toliko ekstremna da zapravo nagriza političku volju za suradnjom”.
Izvješće poziva na veću potrošnju na globalna javna dobra od koje će imati koristi svi ljudi, uključujući stabilizaciju klime i planeta, korištenje novih tehnologija za poboljšanje ljudskog razvoja i poboljšanje globalnog financijskog sustava u korist zemalja s niskim prihodima.
Indeks ljudskog razvoja agencije mjeri ključna pitanja za dug i zdrav život, za stjecanje znanja i za postizanje pristojnog životnog standarda.
Na temelju najnovijih podataka iz 2022., 10 mjesta s najvišim rezultatima ljudskog razvoja su Švicarska, Norveška, Island, Hong Kong, Danska, Švedska, Njemačka i Irska na sedmom mjestu, Singapur te Australija i Nizozemska na 10. mjestu. Sjedinjene Države izjednačene su s Luksemburgom na 20. mjestu.
Deset zemalja s najnižim ljudskim razvojem bile su Sierra Leone, Burkina Faso, Jemen, Burundi, Mali, Čad, Niger, Srednjoafrička Republika, Južni Sudan i Somalija. Svi osim Jemena su u Africi.
