Za onkološkog bolesnika od presudne je važnosti ispravna dijagnoza i što ranija uspostava liječenja. A do njih se dolazi timskim radom. Jer, recimo dr. Cătălin Iacobradioterapijski primarni liječnik, specijalist medicinske onkologije unutar Onkološka bolnica MedLife Brașov, vrlo je teško reći da je ovaj rezultat samo od jednog dobrog liječnika. Briga o pacijentu rezultat je timskog rada. Ali izvan specijalista, tijekom ovog putovanja, pacijent ostaje najvažniji donositelj odluka u svom scenariju. To je zato što odluka o primjeni jednog ili drugog tretmana na kraju pripada njemu. Važno je da ova odluka koju donosi bude informirana.
dr. Catalin IacobFotografija: MedLife
Onkolozi su u posljednje vrijeme počeli govoriti o raku kao kroničnoj bolesti. Nove metode medicinskih istraživanja, pojava novih molekula za liječenje omogućili su ne samo preživljavanje onkoloških bolesnika, već i bolju kvalitetu njihova života. No za preciznu dijagnozu i dobro vođeno liječenje potrebna je suradnja liječnika različitih specijalnosti.
“Trenutno je jako teško raditi sam. Zapravo je nemoguće. Oni koji kažu da rade sami, zapravo i ne rade. Vrlo je teško reći da onkološkog bolesnika liječi samo jedan dobar liječnik. Zapravo, iza toga stoji cijeli tim dobro obučenih liječnika“, naglašava dr. Cătălin Iacob.
Mnogo je objašnjenja za multidisciplinarni pristup u medicini, ali posebno kada je u pitanju onkologija. Jedan od njih je eksplozija medicinskih informacija i istraživanja u području onkologije – liječnik ne može jednostavno akumulirati sve nove podatke i postati stručnjak za sva područja raka. “Dat ću samo jedan primjer: kad sam ja počeo – 1990-ih – bilo je, mislim, 30 citostatičkih molekula. Danas ih ima na stotine i raste. I jako je teško njima upravljati, izabrati najboljeg. U imunologiji je devedesetih bilo 200 članaka godišnje, sada, prošle godine, gotovo 25.000. Vraćam se na raspravu o timu: sigurno je, na kraju, odgovornost na ordinirajućem liječniku, onom koji primjenjuje liječenje. No, dok se ne dođe do tog liječenja, put nije toliko dug koliko je gusti i zato je neophodna suradnja s ostalim kolegama, kako bi se pacijentu pružila najbolja njega.”
Najtočnija dijagnoza i liječenje bolesnika s rakom ovisi o uzimanju u obzir svih medicinskih podataka. I to rade liječnički timovi, formalni i neformalni, koji su jako važni, ističe doktorica.
Dok se slučaj ne predstavi onkološkom povjerenstvu, rasprave se odvijaju u neformalnim odborima, u predkomisijama, gdje se onkolog savjetuje s hematologom, specijalistom za slikovnu obradu i patologom. “I kad mi se slučaj ocrta što je moguće bliže onome što mislim da bih napravio, odem i predložim ga Povjerenstvu. Sastoji se od onkologa, radioterapeuta, kirurga, patologa, snimatelja, genetičara, psihologa i tako dalje. A ono što Povjerenstvo radi jest izdavanje liječničke preporuke na temelju iskustva svakog od svojih članova. Iskustvo koje moraju potkrijepiti dokazima i argumentima. Ne može se reći: “Ja bih to napravio”. Morate reći i zašto, koji su argumenti. I uvijek su diskutabilni. Svatko dolazi sa svojim znanjem u donošenju odluke. Na kraju, preporuka ima određeni stupanj nesigurnosti, važno je da ta granica nesigurnosti bude što manja.”
Najtočnija dijagnoza privlači uspostavljanje liječenja što je moguće bliže onome što pacijent treba.
Put onkološkog bolesnika
U Rumunjskoj, u nedostatku programa probira raka, pacijenti najčešće slučajno dođu onkologu. “Pacijent može ići na operaciju proširenih vena, a nakon predoperativne procjene može završiti s otkrivanjem tumora pluća. Zatim počinju pretrage: bronhoskopije, kompjutorizirana tomografija, imunohistokemijski profil. Svi ti podaci dosta brzo stižu do onkologa. Zatim onkolog provodi istraživanja kako bi postavio dijagnozu. Nakon toga se slučaj prezentira Povjerenstvu o kojem sam gore govorio, a koje je sastavljeno na razini zdravstvene ustanove”.
Dr. Iacob dodaje da su u tim komisijama kako mladi liječnici, s puno entuzijazma i svježeg znanja, tako i oni s više iskustva. Iz tih usklađivanja proizlaze vrlo dobre odluke, kaže liječnik. “Svatko od nas uči iz ovih komisija. Učimo iz svakog slučaja, čak i iz onih koji se smatraju vrlo jasnima. Navest ću vam još jedan primjer: prije mnogo godina sudjelovao sam u otvaranju klinike za onkologiju. Koordinator ove ambulante bio je i ostao najbolji specijalist za prostatu u našoj zemlji. I rekao nam je da će se o svim slučajevima koji će ući u kliniku raspravljati na tom onkološkom kolegiju. I pitao sam: kako, dođeš i pitaš mene ili nekog drugog kolegu je li tvoj prijedlog liječenja prostate točan? Na što ste odgovorili: Da! Jer uvijek postoji ljudska greška. Možda ste umorni i propustili ste detalj koji čini razliku. Ali netko drugi primijeti i promijeni odluku o liječenju. Zato su ove rasprave tako važne. Većinu vremena pacijent ne zna što stoji iza liječničke preporuke. Mnogo je neviđenog posla. Pacijent zna da ga je operirao kirurg, ali bez anatoma-patologa ne bi mogao ništa učiniti, njegov posao je jako bitan”.
Pacijent ima posljednju riječ
Rasprave specijalista u onkološkom povjerenstvu materijaliziraju se u liječničkoj preporuci. Onkolog koji vodi slučaj pacijentu detaljno i razumljivo objašnjava dobrobiti i rizike terapije. “Situacije su složene. Ima pacijenata koji kažu: neću na operaciju. Mislim da svaki pacijent ima određene fobije, određene strepnje za određenu vrstu liječenja. Neki kažu: “Radim što ti kažeš, ali ne radim kemoterapiju”. Ili: “Ovo prihvaćam, ali ono drugo ne prihvaćam”. Postoje različite situacije. I onda raspravljamo, objašnjavamo im. Ako ih uspijemo uvjeriti, dobro, ako ne, prelazimo na drugu opciju liječenja – o kojoj se također raspravljalo u povjerenstvu – objašnjavajući pacijentu da je postotak uspješnosti manji. I moramo se pobrinuti da on to shvati.”
Nakon onkoloških povjerenstava, idu tehnički odbori svake specijalnosti, dodaje dr. Iacob: „Od Povjerenstva dobijem preporuku da se pacijent podvrgne radioterapiji. Zatim tehnički odbor za radioterapiju gdje s kolegama raspravljam o tome kako ciljano djelovati na tumor, a da ne napadam previše okolne organe. Ponekad moram napraviti kompromis. Dakle, imamo te velike komisije dijagnostičkih i terapijskih indikacija, nakon čega zapravo dolazi do implementacije. U našoj bolnici razvili smo mehanizme za provjeru, reverifikaciju, neovisnu trostruku provjeru planova, kako bismo minimizirali rizik pogreške”.
Uspostavljanje pravog tretmana ponekad može potrajati više vremena
Što se tiče oboljelih, sve više – posebice mladih – postaje svjesno važnosti ranog otkrivanja raka. “Rumunjska je jedina zemlja u Europi koja nema probir za bronhopulmonalni rak. Čak i Bugarska i Albanija imaju, iako na minimalnoj razini. Mladi iz društvenih mreža uče što trebaju činiti. Ja, kao onkolog, kada pacijent dođe u ordinaciju, dajem i savjete rodbini za njihovo zdravlje. Jer, u onkologiji je genetska komponenta vrlo jaka. A stope uspjeha u terapiji raka veće su što ga ranije dijagnosticirate. I to vrijedi za sve vrste raka.”
Često se, kaže liječnica, pacijenti s dijagnozom karcinoma žure s liječenjem i zapravo ne razumiju svrhu pojedinih pretraga. Međutim, važno je započeti pravilno liječenje, ističe dr. Iacob: “Zanima me što bolje početi, a to može potrajati.”
Sa svoje strane, država bi javnozdravstvenom politikom trebala identificirati rizične skupine – osobe koje u obitelji imaju oboljele od raka – te uspostaviti programe ranog otkrivanja. Rezultati se mogu vidjeti s vremenom, ali bit će nepogrešivi, kaže dr. Iacob.
Onkološka bolnica MedLife Brașov, inovativni koncept integrativne medicine
Otvorena 2012., onkološka bolnica MedLife Brașov moderna je platforma za onkološku dijagnostiku i liječenje, temeljena na inovativnom konceptu integrativne medicine, koja počinje od dijagnostičke faze i pokriva cijelo razdoblje specifičnih aktivnih terapija. Osim toga, pokriva cijeli niz onkološkog liječenja.
Samo u 2023. godini, u onkološkoj bolnici MedLife Brașov, onkološko povjerenstvo je raspravljalo o više od 1200 slučajeva, obavljeno je više od 18 000 slikovnih pretraga, više od 10 000 kemoterapija i više od 15 000 radioterapija.
„Onkološka bolnica mora biti mjesto nade, povjerenja, optimizma, preporoda. Posvećeni smo liječenju naših pacijenata, jer oni su posebni. Moramo učiti svaki dan, biti stalno informirani, jer svaka nova informacija znači novi pupoljak nade, može značiti šansu za ozdravljenje. Medicinska onkologija, hematologija i radioterapija medicinske su specijalnosti u stalnom razvoju. Stalno se pojavljuju lijekovi, uređaji i nove tehnike, učinkovitiji, precizniji, s manje nuspojava. Smatramo svojom dužnošću učiniti ih dostupnima pacijentima, kako bismo im dokazali da se bolest od koje boluju može izliječiti“, kaže dr. Szekely Zsolt, medicinski ravnatelj bolnice.
***
Pročitajte ostale informativne članke o medicinskim temama u odjeljku Učinimo Rumunjsku dobrom.
Ovaj članak podupire MedLife, najveća mreža privatnih medicinskih usluga u Rumunjskoj, a cilj mu je biti izvor informacija i inspiracije za zdrav i uravnotežen život.
Zdravlje je glavni izvor sreće za Rumunje. U MedLifeu, sreća ljudi nas čini sretnima i motivira nas da pružamo medicinska rješenja po najvišim standardima.
Bez obzira na specijalnost, u MedLifeu uvijek možete pronaći dobre liječnike, čija je stručnost nadopunjena najnaprednijim tehnologijama u području medicine i modernom infrastrukturom, osiguravajući personaliziranu skrb za svakog pacijenta.
Više detalja o svim uslugama saznajte na www.medlife.ro.
Članak sponzoriran od strane MedLife
