Poskok je nizinska podvrsta male europske skupine vrsta Vipera ursinii. Mađarski zoolog svjetskog glasa, Lajos Méhely, opisao je zmiju 1893. godine na temelju uzoraka prikupljenih na Rákosu.
Rákosova poskok je zmija tipičnog poskokovog izgleda, jedva prelazi 50 cm, odnosno glava joj je trokutasta, proširena unatrag zbog parotidnih žlijezda koje su pretvorene u otrovne žlijezde koje se nalaze u području sljepoočnica. Osnovna boja leđa mu je svijetlosiva ili slamnato žuta. Tijelo mu je zdepasto i mišićavo, rep mu je kratak, koji se kod ženki sužava nenamjetno.
Rákos poskok je vrsta koja se nalazi isključivo u Karpatskom bazenu. U našoj zemlji trenutno je poznato samo desetak izoliranih populacija iz nacionalnih parkova Kiskunság i Fertő-Hanság.
Izuzetno je rijetka i osjetljiva vrsta na utjecaje okoliša. Njegova izolirana stada od nekoliko desetaka jedinki prije svega su ugrožena redukcijom staništa, povećanim brojem predatora (lisica, jazavac, divlja svinja) i pojačanom obradom preostalih travnjaka. Rákosov poskok zaštićen je od 1974. godine, au Mađarskoj se sve više štiti od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća. Njegova konzervatorska vrijednost trenutno je 1.000.000 HUF.
Od Rákosija, on je divlji
Rákos poskok je dobio ime po svom opisivaču, Lajosu Méhelyu, prema njegovom nalazištu uz potok Rákos, ali je preimenovan u poskok kasnih 1950-ih.
Dogodilo se to jer je Mátyásu Rákosiju, tadašnjem svemoćnom premijeru Mađarske, zasmetalo što poskok nosi i njegovo ime, pa je glavni ravnatelj Mađarskog muzeja prirodnih znanosti dr. István Boros preimenovao zmija poskoku. Ovaj naziv se koristio do 1989. Točno i trenutno korišteno ime poskoka, koje je na mađarskom dao opisivač zmije, je poskok Rákosi (Vipera ursinii rakosiensis). Međutim, suprotno svom nazivu, ne javlja se samo u području Rákos-patak (na Rákosu), tako da njegovo ime zapravo nije točno.
