Četverodnevni radni tjedan Libri-Bookline testa započeo je u listopadu 2022., rezultati proširenog pilota bit će ocijenjeni u lipnju ove godine – između ostalog, to otkriva Minner.hu s Orsolyom Ludvig, direktoricom marketinga i komunikacija tvrtke.
Kao knjižarska tvrtka, uprava Libri-Booklinea dijelom se odlučila na četverodnevni radni tjedan, tako da, ako potiču svoje kupce na čitanje i podržavaju njihovo psihičko blagostanje, stvaraju i priliku svojim zaposlenicima da rade isti.
Prvo je uveden s petomjesečnim probnim rokom za uredske djelatnike, no prošlog je ljeta produljen za još godinu dana kako bi stekli više iskustva. Pilot će završiti u lipnju ove godine, a Libri-Bookline će uskoro početi prikupljati podatke (mjerit će se, primjerice, broj prekovremenih sati i zadovoljstvo zaposlenika) te evaluirati eksperiment.
Eksperiment utječe na oko 20 posto ukupne radne snage, koja radi od ponedjeljka do četvrtka, 8,5 sati dnevno, 34 sata tjedno za 100 posto svoje prethodne plaće. Ludvig Orsolya za Minner je rekao da je četverodnevni radni tjedan dobra opcija, ali je samo jedan od nekoliko fleksibilnih načina organizacije rada, a uz brojne prednosti nosi i nedostatke i poteškoće. Jedan od takvih primjera je da ga, zbog prirode posla, ne mogu upoznati sa svima.
Radnici u trgovini, skladištari i pomoćna radna mjesta poput informatičke podrške ili korisničke službe ne mogu se odraditi u četverodnevnom radnom rasporedu, a kao voditelj, on sam ne prekida posao u četvrtak u 17 sati.
Također se pokazalo da u udarnim razdobljima tržišta knjiga, poput Božića, količina posla ne može stati u četiri dana. Tvrtka je stoga bila prisiljena na kompromis, tijekom sezone privremeno su se vratili na klasični petodnevni radni tjedan.
Ludvig je u intervjuu rekao da uvođenje skraćenog radnog tjedna zahtijeva i bolje zapošljavanje, primjerice važan je razvoj kulture susreta. U Libri ne održavaju jednosatne ili dulje sastanke, samo 45-50 minuta, tako da između njih uvijek postoji pauza, inače je proklizavanje neizbježno. Za učinkovit rad bitna je i interna komunikacija, kako ne biste tražili, a svatko imao pristup informacijama koje su mu potrebne za rad. Također, pojašnjavanje procesa i, ako je potrebno, njihovo dokumentiranje također pomaže u radu.
Prema Ludvigu, opće je mišljenje da četverodnevni radni tjedan čini zaposlenike predanijima, entuzijastičnima i opuštenijima, što naravno ide u prilog i tvrtkama, a da ne govorimo o brendiranju poslodavaca i privlačenju talenata, no to nije cjelovita slika.
“Zaposlenici su prilično dobro prihvatili i navikli se na četverodnevni raspored rada, iako svi vide da se to više ne donosi samo pozitivno”, rekao je.
Primjerice, ako je posao preopterećen, napet tempo može biti bremenit, zbog čega će se pri ocjenjivanju pilot razdoblja gledati i broj prekovremenih sati. Druga strana medalje je kada netko nije dovoljno discipliniran pa četvrtak postane “mali petak”.
Prema Ludvigovim riječima, kada je riječ o zapošljavanju, ne smatraju da bi samo trodnevni vikend privukao kandidate, već je fleksibilnost ono što traže, a zapravo je zaposlenici sve više očekuju.
Prethodno je Telekom eksperimentirao s uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna u Mađarskoj, no nakon početnih uspjeha odlučili su ne nastaviti projekt u veljači ove godine. Tvrtka je to opravdala rekavši da su “nakon početnih pozitivnih povratnih informacija, ankete otkrile da tijekom dugotrajnog testnog razdoblja nisu sva područja i kolege mogli obavljati svoje zadatke s istom učinkovitošću. Dok su neki od kolega bez ikakvih prepreka rješavali zadatke tijekom intenzivnija 4 dana, postalo je jasno da većina njih ne može učinkovito raditi u ovom modelu zbog prirode posla ili životne situacije.”
O Telekomovom eksperimentu i pozadini pada.
