ARNHEM, Nizozemska — Baš kao i životinje na Noinoj arci, koralji su stigli u paru.
U ponedjeljak su ronioci s rukama u rukavicama nježno ugnijezdili samonikle koralje iz projekta Svjetskog koraljnog konzervatorija među njihove rođake u najvećem europskom koraljnom grebenu u zoološkom vrtu Burgers’ u Nizozemskoj.
“Ovo je prvi projekt u kojem smo počeli čuvati ove koralje s poznatim podrijetlom. Budući da točno znamo odakle dolaze, imaju potencijal da se vrate u divljinu. … Stoga je vrlo važno zadržati ove koralje, jer to ne ide baš najbolje u divljini,” rekla je za Associated Press Nienke Klerks, biologinja u zoološkom vrtu Royal Burgers’ u Arnhemu.
To je jedan od nekoliko projekata diljem svijeta koji pokušavaju riješiti problem smanjenja populacije koraljnih grebena, koji pate od izbjeljivanja uzrokovanog porastom temperature mora. Koralji su ključni za morske ekosustave, i iako ovi projekti neće zaustaviti plimu štete od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, oni se smatraju dijelom širih rješenja.
Svjetski konzervatorij koralja nada se stvoriti banku koralja u akvarijima diljem Europe koji bi se mogli koristiti za ponovno naseljavanje divljih koraljnih grebena ako podlegnu stresu klimatskih promjena ili zagađenja.
Zajedno s dva zoološka vrta u Francuskoj i začetnikom projekta — Znanstvenim centrom Monaka — zoološki vrt na istoku Nizozemske uzeo je više od desetak fragmenata koralja s obale Sejšela u istočnoj Africi.
Nizozemski zoološki vrt razmnožava koralje od 2022., dopuštajući im da rastu u strogo reguliranom okruženju prije nego što postanu dovoljno veliki da se pridruže ostatku grebena.
“Mi to testiramo iza kulisa… što radi za ove koralje. Na taj način znamo gdje ih smjestiti i kako ih držati”, rekao je čuvar zoološkog vrta Pascal Kik.
Svaki je ronilac podigao koralj – jedan koji je podsjećao na veliku gljivu, drugi na ukrasni kolačić – kako bi ih novinari fotografirali prije nego što su ih stavili na izbočinu blizu središta spremnika od 8 milijuna litara (2,1 milijuna galona).
Nekoliko drugih koralja u zoološkom vrtu dolazi iz divljine. Ili ih dijele drugi zoološki vrtovi ili ih predaju nizozemski carinici nakon što ih zaplijene. Krivolov koralja velika je prijetnja koraljnim grebenima u dijelovima Azije.
To bi otežalo vraćanje koralja u divljinu. Ali tim točno zna odakle je došlo njihovih 14 koralja, što povećava vjerojatnost da bi se mogli uspješno ponovno uvesti ako bude potrebno.
Prema Marku Eakinu, izvršnom tajniku Međunarodnog društva za koraljne grebene, koralji su ključne morske vrste. Eakin, umirovljeni voditelj praćenja koralja u američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, kaže da oko 25% morskih životinja provede dio svog života ovisno o koraljnim grebenima.
To čini projekte kao što je onaj u Arnhemu još važnijim za nastavak, rekao je.
“U situaciji smo u kojoj stvarno moramo poduzeti sve što možemo”, rekao je Eakin za AP.
Ranije u travnju, znanstvenici iz NOAA-e i Međunarodne inicijative za koraljne grebene rekli su da koraljni grebeni diljem svijeta po četvrti put doživljavaju globalno izbjeljivanje.
Izbjeljivanje se događa kada koralji pod stresom istjeraju alge koje im daju živopisne boje. Alge su također izvor hrane za koralje, a ako izbjeljivanje traje predugo ili je prejako, koralj bi mogao uginuti.
U najvećem ekosustavu koraljnog grebena na svijetu, Velikom koraljnom grebenu u Australiji, izbjeljivanje je zahvatilo 90% koralja procijenjenih 2022. Koraljni greben na Floridi, treći po veličini, doživio je značajno izbjeljivanje prošle godine.
Terry Hughes s australskog Sveučilišta James Cook, stručnjak za Veliki koraljni greben, tvrdi da su svijetu potrebni brži i odvažniji napori da se zaustavi šteta od klimatskih promjena, umjesto malih projekata obnove poput ovog.
“Ne možete zamijeniti veličanstveni ekosustav akvarijem”, rekao je.
Drugi kažu da svako malo pomaže.
“Koraljni grebeni bili bi jedan od prvih sustava koji će se potpuno urušiti zbog klimatskih promjena”, rekao je Ronald Osinga, morski biolog koji se specijalizirao za koralje na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj.
“Žalosno je što mora biti ovako”, rekao je Osinga, koji nije uključen u inicijativu nizozemskog zoološkog vrta. Ali projekti poput ovog su “dobar rezervni plan”.
___
Pratite AP izvještaj o klimi na:
