Taipei, Tajvan — Po prvi put, Kina je objavila ono što tvrdi da je nepisani sporazum s Filipinima iz 2016. o pristupu otocima Južnog kineskog mora.
Taj potez prijeti daljnjim podizanjem napetosti na spornom plovnom putu, kojim prolazi velik dio svjetske trgovine i na koji Kina gotovo u cijelosti polaže pravo.
U priopćenju kineskog veleposlanstva u Manili navodi se da je “privremenim posebnim aranžmanom” dogovorenim tijekom posjeta Pekingu bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea dozvoljen mali ribolov oko otoka, ali je ograničen pristup vojnim, obalnim stražama i drugim službenim zrakoplovima i brodovima Granica teritorijalnih voda od 12 nautičkih milja (22 kilometra).
Filipini su poštivali sporazum tijekom proteklih sedam godina, ali su ga od tada prekršili kako bi “ispunili vlastitu političku agendu”, prisilivši Kinu na akciju, navodi se u priopćenju.
“Ovo je osnovni razlog neprestanih sporova na moru između Kine i Filipina tijekom protekle godine i više”, stoji u priopćenju objavljenom na web stranici veleposlanstva u četvrtak, pozivajući se na postupke Filipina.
Predsjednik Ferdinand Marcos Jr. i Duterte zanijekali su sklapanje bilo kakvih sporazuma koji bi navodno predali filipinski suverenitet ili suverena prava Kini. Svaki takav postupak, ako se dokaže, bio bi prekršaj za koji se može opozvati prema Ustavu zemlje iz 1987. godine.
Međutim, nakon posjeta Pekingu, Duterte je nagovijestio takav sporazum ne iznoseći pojedinosti, rekao je Collin Koh, viši suradnik na S. Rajaratnam School of International Studies sa sjedištem na Nanyang Technological University u Singapuru i stručnjak za pomorska pitanja u Indo- Pacifičko područje, posebno jugoistočna Azija.
“Tada se hvalio da ne samo da je dobio kineska ulaganja i trgovinska obećanja, već i da je filipinskim ribarima osigurao pristup Scarborough Shoalu”, rekao je Koh, misleći na jedno od spornih pomorskih obilježja.
Pekingovo namjerno formuliranje u izjavi “vrijedno je pažnje jer pokazuje da Peking nema službeni dokument koji bi dokazao svoj slučaj i stoga se može osloniti uglavnom na Duterteovu verbalnu tvrdnju”, rekao je Koh.
Marcos, koji je dužnost preuzeo u lipnju 2022., rekao je novinarima prošlog mjeseca da je Kina inzistirala na postojanju takvog tajnog sporazuma, ali je rekao da nije upoznat ni s jednim.
“Kinezi inzistiraju na tome da postoji tajni sporazum i, možda, postoji, a ja sam rekao da nisam, ne znam ništa o tajnom sporazumu”, rekao je Marcos, koji je približio Filipine svojim ugovorni partner SAD “Ako postoji takav tajni sporazum, sada ga poništavam.”
Duterte, koji je njegovao ugodne odnose s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom tijekom njegovog šestogodišnjeg predsjedništva, dok je otvoreno neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama zbog oštrih kritika njegove smrtonosne kampanje protiv ilegalnih droga.
Iako je tijekom svog posjeta glavnom rivalu Washingtona 2016. zauzeo gotovo žestoko antiamerički stav, rekao je i da nije sklopio nikakav sporazum s Pekingom koji bi ugrozio filipinski teritorij. Priznao je, međutim, da su se on i Xi složili održati “status quo” u spornim vodama kako bi izbjegli rat.
“Osim činjenice da sam se rukovao s predsjednikom Xi Jinpingom, jedino čega se sjećam je status quo, to je ta riječ. Tamo ne bi bilo kontakta, kretanja, naoružanih patrola, kao što je to slučaj, tako da neće biti nikakvog sukoba”, rekao je Duterte.
Upitan slaže li se da Filipini neće donijeti građevinski materijal za jačanje filipinske vojne ispostave brodova u Drugom Thomasovom plićaku, Duterte je rekao da je to dio održavanja statusa quo, ali je dodao da nema pisanog sporazuma.
“Toga se sjećam. Da je to džentlmenski sporazum, uvijek bi bio dogovor da se održi mir u Južnom kineskom moru”, rekao je Duterte.
Predsjednik Predstavničkog doma Ferdinand Martin Romualdez, Marcosov rođak i politički saveznik, naredio je istragu o onome što neki nazivaju “džentlmenskim sporazumom”.
Kina je također tvrdila da su filipinski dužnosnici obećali odvući mornarički brod koji je 1999. godine namjerno nasukan u plićaku Second Thomas Shoala kako bi služio kao teritorijalna ispostava Manile. Filipinski dužnosnici pod Marcosom kažu da nisu bili upoznati s takvim sporazumom i da ne bi uklonili sada oronuli i hrđom prekriveni ratni brod s malim kontingentom filipinskih mornara i marinaca.
Kina već dugo optužuje Manilu za “kršenje svojih obveza” i “nezakonito djelovanje” u Južnom kineskom moru, ali nije bila eksplicitna.
Osim Kine i Filipina, Vijetnam, Malezija, Tajvan i Bruneji također imaju preklapajuća potraživanja u moru koje je bogato ribljim zalihama, plinom i naftom. Peking je odbio priznati međunarodnu arbitražnu presudu suda pri UN-u u Haugeu iz 2016. kojom su poništeni njegovi opsežni zahtjevi na povijesnim temeljima.
Okršaji između Pekinga i Manile rasplamsavali su se od prošle godine, s velikim rezačima kineske obalne straže koji su visokotlačnim vodenim topovima ispaljivali filipinske patrolne brodove, posljednji put kod Scarborough Shoala krajem prošlog mjeseca, oštetivši oba. Također su se međusobno optuživali za opasno manevriranje, što je dovelo do manjih ogrebotina.
SAD ne polaže pravo na Južno kinesko more, ali je rasporedio mornaričke brodove i borbene zrakoplove u ono što naziva operacijama slobode plovidbe koje su dovele u pitanje tvrdnje Kine.
SAD je više puta upozorio da je dužan braniti Filipine – svog najstarijeg ugovornog saveznika u Aziji – ako filipinske snage, brodovi ili zrakoplovi budu izloženi oružanom napadu, uključujući i Južno kinesko more.
___
Pisac Associated Pressa Jim Gomez doprinio je ovom izvješću iz Manile na Filipinima.
