Ponos Slovačke. Tako su mnogi nazivali i šume na Horehroníju. Veličanstvene smreke napadnute su likofagom, uništeno je milijun kubika stabala. Katastrofa je poprimila goleme razmjere, a osim u četvrti Brezno, izvanredno stanje već je proglašeno u četvrtima Revúca i Detva.
U pozadini prirodne katastrofe, međutim, pojavljuju se čudni postupci bivših dužnosnika koji okreću ruke od nesreće. Reporteri RTVS-a tražili su što je izazvalo nesreću i zašto je nisu otklonili što su brže mogli. Ministar poljoprivrede Richard Takáč (Smer-SD) govori o ozbiljnoj situaciji za koju su, prema saborskom zastupniku SaS-a Alojzu Hlini, krivi šumari.
Čierny Balog je poznat po željeznici, ali i po šumama smreke. No, čini se da je to definitivan kraj. Područje sela i okolice najviše je bilo pogođeno ljukožderskom nepogodom. Štandovima upravlja državno poduzeće Lesy SR. Njegov bivši zaposlenik Ján Micovský Jr. uvjeren je da se nesreća uopće nije morala dogoditi.
“Odlučujući faktor u ovom slučaju bio je pojedinačni neuspjeh. Počevši od voditelja Uprave šuma Šaling, preko direktora Udruge zajednice Horehronie do generalnog direktora državnog poduzeća Lesy SR”, rekao je. Prema riječima Martina Kováčika, poduzetnika iz Čierne Baloga, područje Šalinga trebalo bi biti epicentar zaraze.
“Situaciju u Horehronu treba gledati u širem vremenskom horizontu. Prosječne vrijednosti temperature su znatno iznad normale. Što se tiče oborina, one su znatno ispod normale. To je bio djelomični okidač 2022. godine”, rekao je Ján Vrbenský, voditelj smjernica za aktivnosti u šumama pri Glavnoj upravi za šume Slovačke Republike.
Ljudski faktor je trebao zakazati
Prema riječima gradonačelnika Čierne Baloga, Michala Vetráka, suša je doduše utjecala na porast štetočina potkornjaka, no najveći utjecaj ima količina neprerađenog štetočina iz prethodnih godina. U vrijeme nesreće Micovský Jr. izvršili su očevid stanja i evidencije nesreće u Čiernom Balogu.
“Rezultat ovog nadzora je otkriće grubog i vrlo ozbiljnog kršenja zakona. Skrivene su tisuće kubika nesreće. Zakon sasvim jasno i nedvosmisleno kaže da se katastrofa mora prioritetno procesuirati i bez odlaganja”, rekao je on za RTVS. Bivši direktor OZ Horehronie, Martin Kovalčík, stoji iza činjenice da je nesreća evidentirana u dovoljnoj mjeri.
Vrbenský kaže da se o nesreći redovito izvještavalo u svim šumskim izvješćima. S vremenom mu je teško reći jesu li razmjeri nesreće bili primjereni stvarnom stanju. Michovský ml. no ukazao je na snimke iz zraka, koje su ukazale na područja na kojima nepogoda nije zabilježena.
Prema riječima voditelja Uprave šuma Šaling Eduarda Tomkuliaka, ovo nisu pravno utemeljeni rezultati. “To je samo mišljenje nekog dužnosnika, pa bi bilo pogrešno tvrditi tako nešto”, rekao je.
“Gospodin Ing. Tomkuliak nam je želio pokazati da je ovo tipična sastojina na kojoj postoje štete od suše, a mi smo zajedno otišli do te sastojine i odmah smo mogli vidjeti izletne rupe, ispod kore smreke,” ustvrdio je Mičovský Jr.
Na nesreću je upozorio i obrtnik koji radi na tom području. Prema njegovim riječima, tamo se odavno trebalo obaviti prskanje, koje, prema Državnoj zaštiti prirode, nije bilo zabranjeno na tom području, ali nije niti traženo. Michovský ml. također se želio sastati s tadašnjim generalnim direktorom Lesov SR Jánom Marhefkom. Međutim, odbio je susret s njim.
“Stvari se moraju sagledati u širem kontekstu, mora se istražiti ono što je tome prethodilo. Nekako nitko ne želi čuti da je bila 2022. koja je bila najsušnija godina”, istaknuo je.
Provjere nisu ništa potvrdile
Kako je izjavio bivši direktor OZ Horehronie Kovalčík, provedene su i interne kontrole i državna revizija. Međutim, ništa nije potvrđeno.
Michovský ml. govori o trivijalizaciji njegovih saznanja i od strane državne uprave u području šumarstva. “Po njegovom mišljenju, jednostavno je naveo da nemam pravo konstatirati kršenje zakona, a njihov državni nadzor nije potvrdio moje rezultate inspekcije”, dodao je.
Dodao je i da su sve sastojine u kojima je dreka pronađena u prvom stupnju zaštite prirode. “Sve je bilo na nama i zato mislim da je i sva krivnja na nama šumarima koji se nismo snašli u ovoj situaciji”, istaknuo je.
Prema riječima poduzetnika koji radi na tom području, ekolozi su nekoliko puta zabranili sječu. I to zbog pojave određene vrste šišmiša ili gluhonijemog čovjeka. Državni zavod za zaštitu prirode odbio je takvo ograničenje rudarenja.
Nestandardni administratorski postupci
Šume Republike Slovačke sklapaju okvirne sporazume s dobavljačima koji vrše sječu drva u šumama na temelju javnih natječaja. Pobjedničke tvrtke imaju podizvođače.
Gospodin Kováčik bio je jedan od njih. Rekao nam je o nestandardnim postupcima administratora. Zbog činjenice da poduzetnici mogu rudariti na teritoriju, administrator je navodno tražio nepotrebne prednosti. Priča se da su šumari uzimali 20 centi od svakog kubika posječenog drva.
“Šef Uprave šuma je 2018. sazvao sastanak na kojem je rekao da će se vaditi 20 lipa po kubnom metru. Nazvao je to nagradom za ekonomista. To me koštalo 8500 eura u 3,5 godine,” objasnio je Kováčik.
Dodao je da je Tomkuliak javno najavio odbitak od 20 centi po kubnom metru, rekavši da će to biti nagrada za ekonomista. “Gdje je novac završio, nemam odgovor na to”, dodao je.
Javni natječaj ponovno je raspisao Lesy SR. G. Kováčik ga je osvojio i sam postao izvođač radova. Bilo je to upravo za vrijeme velike katastrofe u Šumskoj upravi Šaling, u šumariji Brôtovo. Ali u to vrijeme nije rudario. To je obrazložio time da mu se prijeti “otkazom” ako ne učini ono što administrator želi.
Prijetnju je također snimio na traku. Tomkuliak ga je opisao kao nezakonito uređen. – Smatrati takvom čudnom logikom da svako neispunjavanje dogovorenog okvirnog volumena od strane jednog dobavljača može utjecati na pojavu katastrofe na cijelom teritoriju prilično je pretjerano – ustvrdio je Marhefka.
“U razdoblju od 3,5 godine iskopano je 350.000 kubika, dok su izvođači koji su imali okvirni sporazum napravili samo 100.000 kubika. Drugim riječima, kooperanti su iskopali 250.000 kubika, a povukli su 20 lipa. Dakle, to je otprilike 70.000 eura,” nastavio je Kováčik.
Gradonačelnik Čierne Balog Vetrák također je čuo za sumnjive prakse, on govori o “javnoj tajni”. “Ali nije mi dokazano da sam imao čvrste dokaze da se tako nešto dogodilo”, istaknuo je.
Voditelj je opovrgnuo optužbe
Šef uprave šuma Šaling Tomkuliak demantirao je da je primio 20 centi po kubnom metru. Optužbe je nazvao uvredljivima.
“Gospodin Kováčik je imao strojeve, imao je kapacitete, imao je ljude, a šef šumske uprave Šaling ga je apsolutno onemogućio da počne s obradom katastrofe”, rekao je Micovský Jr. Osim toga, Kováčik je podnio kaznenu prijavu protiv Tomkuliaka, ali nije uspio. Prema njegovim riječima, svjedoci u svojim iskazima nisu govorili potpunu istinu jer su se bojali za svoj posao.
“Odjel kriminalističke policije istražio je lažnu optužbu gospodina Kováčika, koja je jasno zaključila da ona nije istinita”, rekao je Tomkuliak.
“Nedvosmisleno mogu reći da nisu postupili kako su trebali. U trenutku, kada su trebali iskoristiti sve raspoložive kapacitete dobavljača za rješavanje aktivnih kornjaša, odlučili su ne provoditi nikakve intervencije tjednima,” rekao je Micovský ml.
Ravnatelj OZ Horehronie Kovalčík rekao je da udruga stoji iza činjenice da je cijelo osoblje riješilo situaciju u skladu s glavnom upravom i rasporedilo pomoć u drugoj polovici godine te pokušalo obraditi što je više moguće iz tog volumena.
Bivši direktor znao je za probleme u Horehroníju. Provjerio je neke činjenice i već je preuzeo odgovornost. Razriješio je upravitelja Šalinga, rasporedio ga u drugu upravu šuma na niže radno mjesto. Razlog za razmjenu bio je etički, a posebno profesionalni prekršaj.
Na taj se korak odlučio i nakon ocjene stanja sastojina i poduzetih mjera za suzbijanje plamenjače u prethodnom razdoblju.
“Ne želim negativno ocjenjivati bivšu upravu, stvarno smo naslijedili kalamitet u siječnju u količini od 400 tisuća kubika drva. Ne znam zašto je došlo tako daleko, u ovom trenutku već radimo s brojem koji imamo”, istaknuo je generalni direktor Lesov SR Tibor Menyhart.
