GRAD MEKSIKO — Kao što bi venezuelanska vlada željela, predsjednik Nicolás Maduro i članovi njegovog užeg kruga bili su meta nekoliko zavjera od prošle godine koje su mogle biti ozlijeđene ili još gore.
Objavljeno je malo detalja o navodnim zavjerama. No vlada ih je pozvala u uhićenjima više od 30 ljudi od siječnja, uključujući istaknutog odvjetnika za ljudska prava i osoblje vodećeg oporbenog predsjedničkog kandidata.
Lokalne i međunarodne nevladine skupine, Ujedinjeni narodi i strane vlade opisale su represiju kao izgovor za gušenje političke oporbe uoči predsjedničkih izbora 28. srpnja na kojima će Maduro, na vlasti od 2013., tražiti novi šestogodišnji mandat.
Najnovija uhićenja dogodila su se u srijedu malo prije nego što je glavni državni odvjetnik objavio naloge za uhićenje devet osoba koje su surađivale s Machadovom kampanjom, a koje je optužio za sudjelovanje u jednoj zavjeri.
Oscar Murillo, generalni koordinator venezuelanske skupine za ljudska prava Provea, rekao je da dužnosnici koordiniraju akcije policije, vojske i građanskih skupina kako bi suzbili bilo kakvu protuvladinu aktivnost.
“Ovo se pretočilo u veću političku represiju i produbljivanje politike progona koja nastoji slomiti civilno društvo u vrijeme kada bi možda idealno bilo govoriti o javnim politikama potrebnim za preokretanje siromaštva ili nejednakosti u Venezueli”, Murillo rekao je.
Glavni državni odvjetnik Tarek William Saab različito je opisao zavjere kao usmjerene na napad na vojne objekte, ubojstvo Madura i drugih dužnosnika i destabilizaciju zemlje. Javno je iznio navodna priznanja, plansku dokumentaciju, laptope i druge predmete koje je okarakterizirao kao dokaze.
Saab je u srijedu optužio devet članova oporbe, uključujući Machadovog voditelja kampanje, da su bili dio “destabilizirajuće” zavjere koja je uključivala demonstracije, medijsku kampanju i planove za napad na vojne vojarne. Rekao je da je dvoje od devet ljudi, Dignora Hernández i Henry Alviarez — Machadov politički koordinator i nacionalni koordinator — već uhićeni.
Uhićenjem Hernándeza i Alviareza broj Machadovih djelatnika koji su u pritvoru zbog navodnog sudjelovanja u zavjerama za koje vlada tvrdi da ih je osujetila, iznosi najmanje šest.
Dopuštanje zagovorniku slobodnog tržišta Machadu da se kandidira na srpanjskim izborima dalo bi Venezueli najbolje šanse za konkurentnu utrku jer niti jedan drugi kandidat nema ni blizu razine podrške, novca ili političke mašinerije da izazove Madura. Ali samoproglašena socijalistička vlada zabranila joj je obnašanje dužnosti na 15 godina – administrativnu naredbu koju je potvrdio najviši sud zemlje u siječnju.
Drugi članovi venezuelanske oporbe pozvali su Machado da odstupi od drugog kandidata, ali je ona inzistirala na nastavku svoje kandidature – možda se nadajući da bi međunarodni pritisak mogao natjerati venezuelanski establišment da popusti na zabrani.
“Ako režim vjeruje da će me ovim postupcima izolirati, dopustite mi da budem jasna: moj tim je Venezuela”, rekla je novinarima u srijedu. Dodala je kako se njezina kampanja nastavlja s organizacijom diljem zemlje te od međunarodne zajednice očekuje “puno više od dobrih želja”.
Machado je branila svoje osoblje, ističući da su sve optužbe protiv njih lažne.
Vlada nije objavila nikakve optužne dokumente s detaljima optužbi protiv desetaka optuženih u slučajevima zavjere. Prema venezuelanskom zakonu, sudska su saslušanja otvorena, ali u praksi je ljudima, novinarima, a ponekad čak i izabranim braniteljima optuženih, zabranjen pristup sudnici.
Maduro je tvrdio da američka vlada stoji iza planova za njegovo ubojstvo.
Među desecima ljudi koji su privedeni ranije ove godine zbog optužbi koje proizlaze iz navodnih zavjera je i odvjetnica za ljudska prava Rocío San Miguel, koju je Saab identificirao kao “špijuna” za jednu od zavjera. Saab ju je također optužio da ima više od desetak karata na kojima su istaknute osjetljive vojne lokacije za koje nije smjela znati.
“Treba li država spustiti gard i pustiti ove operacije naprijed, okupati zemlju u krvi?” Saab je rekao nekoliko dana nakon uhićenja San Miguela 9. veljače.
San Miguelin odvjetnik, Juan Gonzalez, rekao je da mu nije bilo dopušteno da je vidi od uhićenja, ali da je ona odbacila sve optužbe tijekom prvog saslušanja.
Pritvaranja u srijedu uslijedila su nekoliko sati nakon što je neovisni panel stručnjaka koji istražuje kršenja ljudskih prava u Venezueli rekao Vijeću UN-a za ljudska prava u Ženevi da je Madurova vlada pojačala napore represije protiv stvarnih ili percipiranih protivnika uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora.
“Misija potvrđuje da, kao što se događalo u prošlosti, vlasti se pozivaju na stvarne ili fiktivne zavjere kako bi zastrašile, pritvorile i procesuirale ljude koji se protive ili kritiziraju vladu”, rekla je voditeljica komisije Marta Valiñas vijeću koje je ovlastilo istražnu misiju. “U isto vrijeme, Državno odvjetništvo nastavlja djelovati kao dio vladinog represivnog aparata kako bi progonu kritičkih glasova dao privid zakonitosti.”
Panel je prošle godine izvijestio da je Madurova vlada koristila klevetničke kampanje, pritvaranja, proizvoljne kaznene postupke, pa čak i mučenje kako bi ograničila demokratske slobode uoči izbora.
“U nekim slučajevima, djela mučenja ili zlostavljanja bila su namijenjena iznuđivanju izmišljenih priznanja ili lažnih izjava”, navodi se u izvješću komisije.
Maduro je postao privremeni predsjednik u ožujku 2013. nakon smrti karizmatičnog vođe Huga Cháveza. Tijesno je pobijedio na izborima nekoliko tjedana kasnije i ponovno je izabran 2018. u izbornom procesu koji je naširoko kritiziran kao lažan.
Zemlja nije bila bez zavjera protiv vlade u prošlosti.
Manje od tri mjeseca nakon reizbora, Maduro je čelnike oporbe povezao s onim što je vlada opisala kao pokušaj atentata na predsjednika u kojem su dronovi s eksplozivom detonirali dok je držao govor uživo na televiziji. Godine 2020. njegova je vlada osujetila pokušaj oružane invazije da ga svrgne, pokušaj koji je završio sa šest mrtvih pobunjenika i dvije bivše Zelene beretke iza rešetaka.
Najnoviji val uhićenja prijeti da poremeti politički sporazum postignut prošle godine između američke vlade, oporbene frakcije koju podržava i Madura.
Listopadski sporazum bio je usredotočen na uvjete za slobodne i poštene izbore i donio je Maduru određeno olakšanje od američkih gospodarskih sankcija na naftni, plinski i rudarski sektor u zemlji. Ali nade u ravnopravnije uvjete za igru počele su blijedjeti ubrzo nakon toga, a SAD je već poništio olakšice za industriju rudarstva zlata zbog onoga što smatra Madurovim nepoštivanjem.
Administracija predsjednika Joea Bidena dala je Maduru rok do kraja travnja da se pridržava dogovora ili očekuje kraj preostalih olakšica, koje bi naštetile gospodarstvu zemlje ovisnom o nafti. Administracija je potvrdila za Associated Press u četvrtak da nije promijenila travanjski rok.
Brian Nichols, pomoćnik američkog državnog tajnika, ranije ovog mjeseca rekao je sudionicima panela think tanka sa sjedištem u Washingtonu da “poticaji” koje su SAD i druge zemlje iznijele “nisu bili dovoljni da motiviraju” Madura da krene prema konkurentnom izbora. U srijedu je pozvao na hitno oslobađanje “svih nepravedno pritvorenih”.
“Madurovi eskalirajući napadi na civilno društvo i političke aktere potpuno su u suprotnosti s obvezama Barbadoskog sporazuma, ali neće ugušiti demokratske težnje naroda Venezuele”, tvitao je Nichols.
___
Autor Associated Pressa Christopher Megerian iz Washingtona pridonio je ovom izvješću.
