Nije oduvijek sanjao o tome da bude liječnik, ali zato što je volio egzaktne znanosti i zato što je pola njegovih srednjoškolskih kolega išlo na medicinu, Vlad Predescu je izabrao ovaj put. Gotovo 30 godina nakon završenog fakulteta jedan je od najboljih liječnika ortopeda u zemlji i kirurg izvrsnosti u ortopediji. Za sve to vrijeme svjedočio je mnogim naprecima u rumunskom medicinskom sustavu.
Dr. Vlad Predescu je kirurg izvrsnosti u ortopediji i već više od pet godina koristi robotsku tehniku u operacijama koje izvodiFotografija: Queen Mary
Ponedjeljak je, 14 sati, a dr. Vlad Predescu je već između četvrte i pete operacije u danu. Na brzinu uzima pauzu za ručak, odmotava tepsiju s hranom i sjeda s ostalim kolegama kirurzima. Razmijenio je nekoliko riječi o operacijama i nakon nekoliko minuta ustaje još jedna operacija, ali do tada vidi još dvoje pacijenata na intenzivnoj njezi, nakon čega se presvlači u drugu sterilnu opremu i ponovno ulazi u operacijsku salu.
Vara se tko misli da jako dobri liječnici imaju udoban život. Svakodnevno od ponedjeljka do petka dr. Vlad Predescu, ortopedski kirurg, u Bolnica Ponderas od 8.00 do 20.00 sati Kao svaki strastveni kirurg, operirao bi cijeli dan. No, ne možete biti dobar kirurg bez konzultacija s ljudima i razumijevanja za njihovu patnju, pa je raspored podijelio: tri dana u tjednu operira, a ostatak ima konzultacije. Ritam je to koji malo tko može podržati, a da ne ugrozi kvalitetu medicinskog čina, a dr. Predescu ne samo da ga sveto slijedi, već ga impresionira i cijeli tim s kojim radi, od medicinskih sestara u operacijskoj sali, do kolega iz prijemnom uredu, koji vodi brigu o terminima njegovih pacijenata.
Dva sata kasnije, izlazi iz teretane. Operacija zamjene kuka koju je napravio za pacijenta s a osteoartritis napredni, napravljen je uz pomoć robot Mako i prošlo je jako dobro, kaže liječnik. Robotska tehnika omogućuje vrlo brzu mobilizaciju pacijenta, postoperativno. “Pacijent će već navečer nakon operacije napraviti prve korake, sutra će se sam kretati po salonu, a za tri tjedna će moći voziti auto i odreći se dviju štaka, hodati s jednom štakom. , pod uvjetom da je motiviran i ima dobar mišićni sustav”, kaže doktor.
Dr. Vlad Predescu više od pet godina radi s robotom Mako
Dovođenje robotske kirurgije u Rumunjsku, ostvarenje sna
Od kraja 2019. godine, kada je prvi put operirao robotom Mako, do sada dr. Vlad Predescu ni ne zna koliko je robotskih intervencija obavio. Nekoliko stotina. Svojevrsno ostvarenje sna, jer, na početku svoje liječničke karijere, nije slutio da bi takav napredak mogao postati stvarnost i u Rumunjskoj.
“Na početku svoje karijere nisam mislio da ću raditi s robotom. Kad sam putovao u SAD to je izgledalo kao nešto iz znanstvene fantastike (Ne. – raditi robotski) i rekao sam «Mislim da nikada nećemo moći», ali sada sam iznimno sretan što sam ih sustigao“, kaže dr. Predescu.
Protetski zahvati – artroplastike, kako se medicinski nazivaju – rutinski su, kako kod ugradnje kuka tako i kod koljena, a dr. Predescu i njegov tim izvode ih i uz pomoć robota Mako i u klasičnoj verziji.
No, napominje ortoped, klasične operacije više nisu baš klasične, jer je uvođenje robota omogućilo liječnicima da poboljšaju tehniku operiranja čak i kada to rade ručno: “Jednom smo koristili robota, i mi smo uspjeli, liječnici , “ukradimo” nešto od trikova robota i bolje razumijemo trodimenzionalnu anatomiju pacijenta. Tako smo mogli primijeniti niz novih principa u klasičnoj kirurgiji. Robotom smo se usavršili – intervencije koje smo radili prije 10 godina i koje bih, zapravo, nazvala klasičnima, sada više nisu iste, iako i dalje radimo ručno i bez pomoći robota”.
Iako je pobornik napretka u medicini i uživa u iskustvu koje ima s robotom Mako, dr. Predescu i dalje operira “klasično”. Odabir kirurške tehnike uzima u obzir nekoliko čimbenika. Ponekad je to isključivo medicinsko, ali ponekad ovisi o preferencijama pacijenta. Dok jedni žele vrhunsku tehnologiju, drugi više vjeruju u ruke kirurga.
„Sjećam se pacijentice koja me pitala koja je razlika između klasične i robotske kirurgije. I prije nego što sam mu uspio odgovoriti, pitao me jednostavno: “Doktore, pravi li robot križ ili ne?” I rekao sam ne. “Pa onda operiraš mene, a ne robota.” Ostalo mi je u sjećanju i mislim da ima itekako smisla za neke od pacijenata“, objašnjava kirurg.
Liječnik s dvoje profesionalne “djece”.
Voli operirati i kukove i koljena, a kaže da je razlikovati te dvije vrste zahvata kao da pitate majku voli li svoje prvo dijete ili drugo. “Prvo dijete je bila operacija kuka, jer smo tako krenuli i jer su to bili prvi implantati koji su došli kod nas. Ali čim su došle proteze za koljena, prihvatila sam i drugo dijete. Moja aktivnost je podijeljena pola-pola između endoproteza koljena i kuka,” kaže dr. Predescu.
A ako još govorimo o DEČACI, dr. Predescu ima sjećanje kojem se uvijek iznova vraća. Slučaj izuzetno mladog dječaka s teškom reumatološkom bolešću u djetinjstvu koja ga je ostavila ankiloziranog u položaju koji je onemogućavao stajanje.
“Kada sam ga upoznao, obitelj mi je rekla da godinu dana nije mogao sjediti na rubu kreveta i jedino što je radio bilo je ležati i buljiti u strop. Bile su mu potrebne dvije protetske operacije i vrlo se jasno sjećam izraza njegova lica kada mi je, nakon što je operacija završila, rekao da prvi put nakon godinu dana može vidjeti ne samo strop, već i što se događa okolo Bio je zadivljen što može sjediti na guzici u stolcu. I od tada je počeo oporavak i ponovno je prohodao. Iz kreveta sam ga ponovno postavio na noge… To je jedan od onih trenutaka kada shvatite da mi ovdje radimo to što radimo”, prisjeća se doktor.
Put kirurga izvrsnosti u ortopediji
Dr. Vlad Predescu ima, također od 2019. godine, titulu kirurga izvrsnosti u ortopediji, ali on nije jedan od onih koji su oduvijek sanjali da će postati liječnik. Jednostavno je volio fiziku, kemiju i biologiju, a budući da je u njegovoj srednjoj školi “Andrei Șaguna” u Brașovu polovica njegovih kolega studirala medicinu, odabir je bio prirodan.
Na fakultetu je već od druge godine shvatio da želi biti kirurg, no tek tijekom specijalizacije odabrao je ortopediju. Visok prosjek na specijalističkom ispitu omogućio bi mu da odabere bilo koju kiruršku specijalnost, no presudio je savjet žene koja će mu postati supruga: “Ortopedija je prava stvar za vas.”
Karijeru je započeo u Hitnoj kliničkoj bolnici “Sveti Pantelimon”, a kasnije je kao student upisao Medicinsko-farmaceutsko sveučilište “Carol Davila”. Bio je pak preparator, sveučilišni asistent i na kraju voditelj radova.
Tijekom svog stažiranja mnogo je puta odlazio na usavršavanje u inozemstvo, vraćajući se svaki put s frustracijom da je državni zdravstveni sustav u Rumunjskoj daleko iza onoga što se događa, primjerice, u Sjedinjenim Državama i da ne može ponuditi najbolje pacijentima, ne zato što liječnici nisu sposobni, nego zato što bolnice nemaju dovoljno sredstava. Tada počinje surađivati s privatnim zdravstvenim sustavom, paralelno s državnom bolnicom.
S vremenom je odlučio ostati samo u Regini Mariji, s kojom surađuje već gotovo 20 godina, među najstarijim kirurzima privatne zdravstvene mreže. Nije mu žao što nije otišao iz zemlje, iako je bio u iskušenju da to učini, jer se pokazalo da je sve što je ovdje uspio učiniti više nego što je mogao postići odlaskom iz Rumunjske.
Život izvan bolnice: skijanje i spust
Sa ženom anesteziologinjom, kćeri na petoj godini studija “Carol Davila” i sinom na prvoj godini istog sveučilišta, reklo bi se da ga medicina prati posvuda. Međutim, izvan bolnice, Vlad Predescu je suprug, otac i čovjek strastven prema sportu.
Dr. Predescu je porijeklom iz Brașova, njegova strast prema planinama je “kod kuće”
Tijekom tjedna, u večernjim satima, vrijeme provodi sa svojom obitelji, njihovom mačkom i psom.
Vikendom, kad god je to moguće, bježi u prirodi, gdje bi, da može, uvijek boravio.
Dr. Predescu je strastven ljubitelj brdskog biciklizma, koji trenira sa svojim sinom
“Skijao bih cijeli dan da mogu. Vozim bicikl, ali svejedno ne vozim, vozim nizbrdo, idem u planine sa sinom i spuštamo se kroz šumu, radimo dinamične rute. Volim se penjati i s velikim zadovoljstvom idem na planinu. Volio bih da sve svoje slobodno vrijeme posvetim sportu u prirodi”, priznaje Vlad Predescu.
Članak je odobrila Queen Mary
