Poslovni život šef Konfederacije (EK). Sami Pakarinen kaže glavni ekonomist STTK, središnje organizacije bijelih ovratnika Patrizio Lainà u subotu u Helsingin Sanomatu predloženo povećanje poreza od 8,4 milijarde eura.
Na zahtjev HS-a, Lainà je predstavio kakvo povećanje poreza do osam milijardi eura smatra mogućim kao alternativu smanjenju javnih usluga i naknada.
On je glavni ekonomist STTK, središnje organizacije bijelih ovratnika, ali prijedlozi nisu smjernice STTK.
Prema predviđanju Ministarstva financija, porezna će stopa do 2027. bez novih mjera toliko pasti da bi stabilizacija porezne stope zahtijevala povećanje poreza za osam milijardi eura godišnje.
posuditi ću predložena povećanja ciljaju na tvrtke, bogate pojedince, vožnju te opasnosti za okoliš i zdravlje.
“Kada sam pročitao priču, prvo što sam pomislio je da li je prvi april? Ja kažem hoh hoh. Ovdje je opasnost da netko čak i prijedloge shvati ozbiljno. Nitko tko se razumije u ekonomiju ne bi predstavio takav popis”, kaže Pakarinen iz EK-a.
Kaže da se bruto društveni proizvod po stanovniku u Finskoj nije povećao 17 godina, ako se računa ova godina.
“Kada bi se takav popis proveo, sigurno je da gospodarstvo u budućnosti neće rasti. Situacija u Finskoj samo bi se pogoršala.”
posuditi ću najveća od predloženih mjera je povećanje poreza na dobit poduzeća za dva postotna boda na 22 posto.
Zakonom bi se također oporezovale dividende i prihodi od imovine subjekata koji su oslobođeni poreza kao što su zaklade i sindikati.
Porez na bogatstvo od pola posto mogao bi se primijeniti na neto imovinu veću od milijun eura, u što nije uračunat vlastiti stan.
Također bi ukinuo smanjenja poreza koja se spominju u vladinom programu za gotovo milijardu eura.
Stražnjica kaže da Lainàov prijedlog ne objašnjava odakle dolazi rast.
“Sasvim je jasno da bi se nakon provedbe te liste smanjile investicije i zaposlenost. Sigurno bi se donositelji odluka koji već razmišljaju o iseljavanju zapitali isplati li se ovdje uopće ulagati. Lainà barem ne misli na interese Finske.”
Koje su najveće prepreke gospodarskom rastu prijedloga?
“Cijela stvar. Prijedlozi napadaju zapošljavanje, ulaganja i rast. Nema šanse da si Finska može priuštiti ovako nešto.”
Nakon svega nađe jedan podnošljiv prijedlog.
“Obnova oporezivanja prometa jedino je potpuno opravdano povećanje. Oporezivanje prometa kad-tad treba preispitati, upravo zato što promjena pogonske snage automobila s goriva na električnu energiju, primjerice, smanjuje porezne prihode. “
Pakarinen vjeruje da ni zdravstveni porezi koje predlaže Lainà ne bi funkcionirali.
“Oni bi samo stvarali probleme prehrambenoj industriji. Provedba zdravstvenih poreza je izuzetno teška.”
Sveučilište u Helsinkiju profesor ekonomije Niku Määttänen ne osjeća tako snažno prema listi kao Pakarinen, koji predstavlja poslovni život.
“Dobro je da razgovaramo i o poreznoj opciji. Porezi mogu relativno brzo uravnotežiti javne financije. Porezni prihodi u odnosu na bruto domaći proizvod doista se prilično brzo smanjuju u sljedećih nekoliko godina. U pozadini je nedvojbeno stvarni problem ravnoteže javnih financija.”
Määttänen pronalazi točke na Lainàinom popisu s kojima se slaže.
“Dobra stvar na popisu je, primjerice, vezanje trošarina uz indeks kako bi se inflatorna povećanja automatski primijenila na oporezivanje. To bi stabiliziralo oporezivanje i učinilo oporezivanje predvidljivijim. Malo je smiješno da trošarine zaostaju ako je inflacija brza. Nije mali problem sad kad su cijene brzo porasle”.
Määttanen kaže da je promet porezno u centru jer se porezi od prometa smanjuju.
“Oni su veliki dio gubitka poreznih prihoda. Do sada se vožnja oporezivala prema vožnji kroz porez na gorivo. Što više vozite, plaćate veći porez na gorivo. Kada se promet elektrificira, situacija će se promijeniti.”
Prema njegovim riječima, za to bi bio potreban naplatni sustav.
“Mislim da bi to trebalo ozbiljno razmotriti u nekom trenutku, ali to nije u prijedlogu.”
Predujmovi vjerojatno bi donio jasno manje poreznih prihoda nego što je napisano u prijedlogu, kaže Määttänen. Neki od njih također bi oporezivanje učinili još manje neutralnim.
“Bojim se da bi to izazvalo porezno planiranje. Porez na bogatstvo koji ne pokriva stambene objekte u vlasništvu također bi dodatno postrožio oporezivanje stanova za iznajmljivanje u usporedbi s oporezivanjem stanova u kojima žive vlasnici. Isti učinak imalo bi i pooštravanje poreza na dohodak od kapitala, jer se on plaća samo za najam stanova.”
„Slažem se da je oporezivanje dobiti u Finskoj relativno konkurentno u Europi. Međutim, studija sugerira da se povećanje poreza na dobit također odražava na plaće.”
pretpostavljam zabrinutost je također da će povećanje poreza na dobit gurnuti multinacionalne kompanije u porezno planiranje koje je nepovoljno za Finsku.
On kaže da se porez na bogatstvo od pola postotnog boda na neto imovinu koja prelazi milijun eura može činiti prilično laganim ako o tome brzo razmislite.
“Međutim, po mom mišljenju, porez na bogatstvo bi trebao biti povezan s povratom na bogatstvo. Ako je povrat, primjerice, 4 posto godišnje, povećanje poreza bilo bi više od 10 posto, i to bi se povrh postojećeg oporezivanja dohotka od kapitala. Bojim se da bi to uzrokovalo porezno planiranje.”
Koliko bi opasno bilo povećanje poreza na dobit od dva postotna boda?
“Teško je reći. Istina je da, čak i nakon povećanja, porez i dalje ne bi bio iznimno visoka stopa poreza na dobit na međunarodnoj razini. Teško da bi to prouzročilo kolaps investicija. Negativni učinci još uvijek mogu biti značajni u odnosu na povećanje prihoda od poreza na dobit”, kaže Määttänen.
