Troškovi socijalnog osiguranja u najgorem slučaju može narasti daleko iznad financiranja za koje se vlada pripremila. Ministarstvo financija (Ministarstvo financija) napravilo je izračun prema kojem bi, primjerice, 2026. rashodi premašili financiranje za 1,6 milijardi eura, ako se troškovi ne mogu obuzdati u regijama.
Uz tzv. okvirnu rezervu, Vlada se pripremila na činjenicu da će godišnje naknadne provjere uključene u financiranje područja socijalne skrbi doista biti veće od planiranih. Primjerice, rezervacija za 2026. godinu iznosi 437 milijuna eura, što znači da ne bi bila dovoljna za pokrivanje potreba za novcem ako bi troškovi prema izračunu rasli.
Izračun nije prognoza, već je napravljen uzimajući u obzir situaciju u kojoj socijalne regije uopće ne bi donosile vlastite mjere prilagodbe. Pritisak na rashode stoga opisuje razvoj plaća i drugih stavki rashoda ako se ništa ne poduzme.
Područja dobrobiti voditelj odjela kontrole Ville-Veikko Ahonen iz Ministarstva financija kaže da razvoj rashoda prema izračunu smatra vrlo malo vjerojatnim. Planovi za uštede već su napravljeni uvelike u područjima socijalne skrbi. U mnogim područjima, primjerice, planira se zatvaranje domova zdravlja i smanjenje cjelodnevne skrbi za starije osobe.
Gospodarsko planiranje regija blagostanja vodi se pravilom da one moraju pokriti deficite koje su napravile. Drugim riječima, prema zakonu, rezultati regija bi se idućih godina trebali pretvoriti u suficite i tako izbjeći potrebu za dodatnim novcem.
“Ne bi bilo ni kadra u regijama za razvoj po ovom pritisku potrošnje, odnosno što se toga tiče, to je vrlo teoretska računica. Regije su počele poduzimati mjere balansiranja, a s druge strane i vlada je reagirala na ovu ekonomsku situaciju“, kaže Ahonen.
Vlada je odlučila ukinuti nekoliko radnih mjesta u područjima socijalne skrbi. U okviru krize u travnju, Vlada je odlučila između ostalog, produljuje jamstvo liječenja za primarnu zdravstvenu zaštitu na tri mjeseca, a istovremeno smanjuje financiranje regija za 130 milijuna eura.
Socijalna i zdravstvena zaštita ovogodišnja sredstva iznose 24,1 milijardu eura. Međutim, ostvareni troškovi bit će detaljizirani u fazi kada se detaljiziraju konačne računovodstvene informacije o područjima socijalne skrbi. Na temelju njih se obračunava naknadni ček.
U izračunu pritiska rashoda ovogodišnji rashodi bi u najgorem slučaju narasli na 25,8 milijardi eura, odnosno 1,7 milijardi eura više od planiranih sredstava.
Pa postoji li rizik da se poslije ispostavi da će toliki novac biti uplaćen državi?
“Mislim da nije vjerojatno da će ekonomija odlutati u ovu karijeru. Ali postoji rizik da socijalne regije neće ostati u svojoj sadašnjoj proračunskoj karijeri. Slika situacije je da se sva područja bore s troškovima, posebno je korištenje privremene radne snage doista teško obuzdati, a rješenje o plaćama za osoblje socijalnog osiguranja i dalje znatno povećava troškove”, kaže Ahonen.
Prema Ahonenu, zadržavanje troškova na planiranoj razini zahtijeva reakciju regija ako se ovogodišnje gospodarstvo počne razvijati u smjeru lošijem od očekivanog. Zatim moraju tražiti nove ciljeve štednje.
Osim toga, prema Ahonenu, ekonomska situacija zahtijeva da regije stvarno provedu štednju na koju se Vlada odlučila. To se, primjerice, odnosi na vladinu odluku o povećanju maksimalnog iznosa korisničkih naknada za specijaliziranu medicinsku skrb. Odlukom su smanjena sredstva za regije za 100 milijuna. Dakle, ovaj novac je otišao iz regija, neovisno o tome odlučile li povisiti naknade korisnicima ili ne.
Prema Ahonenu, planovi štednje koje su izradile regije u dobrom su smjeru s ekonomske točke gledišta.
“Sada je potrebna samo dosta jaka izvršna sposobnost iz regija, kako bi se uštede zapravo i ostvarile. A također i sposobnost reagiranja, ako mjere ne djeluju, onda morate tražiti zamjenske mjere.”
