Centar objavio je u utorak svoju alternativu vladinim rezovima. Stranka predlaže mjere za rast, povećanje i smanjenje poreza za 7-8 milijardi eura.
U travnju je vlada najavila rezove i povećanja poreza za tri milijarde eura.
Centar bi izravno uštedio 1,5 milijardi eura od, primjerice, državne uprave, razvojne suradnje i stambene potpore, a povećao bi naknade za obrazovanje u ranom djetinjstvu za one koji najviše zarađuju.
Centar bi bio spreman smanjiti financiranje Ylea za 20 posto, primjerice zamrzavanjem indeksa na dva izborna razdoblja. Uštedjelo bi 120 milijuna eura. O financiranju Ylea trenutačno pregovara skupina sastavljena od parlamentarnih skupina.
Centar ne bi odrezao obitelji s djecom ili obrazovanje.
Major razlika u odnosu na vladine rezove bila bi u tome što centar uopće ne bi smanjivao financiranje socijalnih i zdravstvenih usluga.
Svakako bi se provelo, primjerice, ublažavanje minimalnog kadrovskog koeficijenta za cjelodnevnu skrb na 0,6 umjesto dosadašnjih 0,65. Time bi se poništilo pooštravanje jamstva za liječenje, ali bi se osiguralo da model financiranja potiče ukidanje čekanja na liječenje.
Tim bi se mjerama povećao manevarski prostor socijalnih područja za 426 milijuna eura, dok se iz socijalnih područja ne bi smanjivalo financiranje, odnosno novac od mjera štednje ostao bi u socijalnim područjima. Centar ne bi smanjio usluge za osobe s invaliditetom niti povećao korisničke naknade.
Centar bi za cilj imao uštedu od stotinu milijuna eura suzbijanjem korištenja najamne radne snage u uslugama javnog sektora.
To bi se, među ostalim, učinilo uredbom na način da studenti medicine budu obavezni raditi samo u bolnici ili u domu zdravlja.
Centar podigla bi opću stopu PDV-a na 25 posto, odnosno 0,5 postotnih bodova manje od države.
Stranka bi zadržala porez na dodanu vrijednost na lijekove, prometne usluge, turizam i kulturne usluge i dalje na deset posto.
Centar bi postrožio oporezivanje onih koji najviše primaju vraćanjem donje granice solidarnog poreza na prijašnju razinu.
Uveo bi pet posto poreza po odbitku za neprofitne organizacije i druge dividende oslobođene poreza. Ne bi se oporezivala ulaganja mirovinskih društava i dohodak od dividende manji od 50.000 eura te ostali prihod od kapitala.
Za razliku od Vlade, centar bi povećanje poreza proširio i na umirovljenike s višim primanjima dok se granica solidarnog poreza ne izjednači.
Centar kaže da svojim programom ima za cilj barem udvostručiti rast gospodarstva u odnosu na prognozu.
Stranka bi inače provela poreznu olakšicu na investicije kako je predložila Vlada, ali bi se olakšica trebala odnositi ne samo na velika ulaganja, već i na ulaganja malih i velikih tvrtki.
U programu se potiče želja poduzeća za rastom pripremanjem finske primjene estonskog poreznog modela. Oporezivanje poduzeća prešlo bi na dvoslojni model, gdje zadržana dobit podliježe nižoj poreznoj stopi od raspodijeljene dobiti.
Stranka bi dala 20 posto popusta na porez na dohodak onima koji nastave raditi nakon minimalne dobi za odlazak u mirovinu.
Time bi odbitak kućanstva ostao nepromijenjen.
Donja granica oporezivanja dodane vrijednosti popela bi se na 30.000 eura.
Istraživanje- a odbitak za razvoj također bi se u potpunosti proširio na novoosnovana poduzeća.
Centar bi sa 130 milijuna eura olakšao situaciju u istočnoj Finskoj, a 30 milijuna dodijelio sjevernoj Finskoj. Zgrabio bi sredstva otkazivanjem kapitalizacije od 460 milijuna eura za vlak Turku svaki sat.
Stranka bi općinama koje to žele omogućila turističku naknadu, čiji bi se prihodi koristili za razvoj lokalne turističke infrastrukture. Naknada bi mogla biti, primjerice, četiri eura po noćenju.
Centar reformirao bi mirovinski sustav tako da bi dugoročno povećao održivost javnih financija za 2-3 milijarde eura. Vlada je od organizacija tržišta rada zatražila reformu koja će ojačati javne financije za milijardu eura.
Centar bi se, među ostalim, odrekao obračuna mirovine za vrijeme nezaposlenosti i ukinuo obračun mirovine za diplome.
Mirovine nisu uključene u program. Centar bi također težio većim povratima ulaganja i učinkovitijoj isplati mirovina.
