Vlasti prema sadašnjoj procjeni, malo je vjerojatno da će Rusija početi dovoditi tražitelje azila na kopnenu granicu između Finske i Rusije, jer bi to značilo konfuznu situaciju i u samom ruskom pograničnom području, navode u MUP-u. No, mogućnost da se fenomen brzo proširi na kopnene granice postoji i na to se treba pripremiti, naglašavaju u ministarstvu.
Jedna od mjera opreza bio bi i takozvani zakon o pretvorbi koji planira Vlada, a koji se užurbano priprema u MUP-u.
Načelnik Uprave za granicu i pomorstvo Ministarstva unutarnjih poslova general bojnik Matti Sarasmaan Prema njegovim riječima, sada je bitno pitanje želi li se Rusija držati smjera graničnih prijelaza ili želi taj fenomen proširiti na kopnenu granicu, u kojem bi slučaju i s njihove strane situacija postala nejasna .
Razdoblje za komentare na nacrt zakona završilo je u ponedjeljak, a zatim će nacrt biti dorađen u prezentaciju na temelju povratnih informacija kritičara.
“Brzo bismo trebali imati ideju hoćemo li nastaviti s pripremom zakona ili ne ili trebamo naći neku sredinu. Cilj je da prvi nacrti budu spremni odmah nakon Uskrsa”, kaže Sarasmaa.
Zakon bi bio u suprotnosti s međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i ustavom, što je i priznato u nacrtu. Stoga bi ga kao izniman zakon trebalo donositi samo u, primjerice, situacijama kada postoji ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
od STT Prema informacijama, u daljnjoj obradi prijedloga zakona moraju se napraviti kompromisi kako bi on imao priliku ići naprijed. Između ostalog i kancelar pravosuđa Tuomas Pöysti zahtijeva nekoliko pojašnjenja nacrta u svojoj izjavi. No, ocjenjuje da se nakon pojašnjenja zakon može donijeti ako bude prijeko potrebno.
Prema riječima kancelara pravosuđa, između ostalog, moraju se precizirati diskrecijske ovlasti i upute graničara, te razlozi i prag za uvođenje zakona o izuzeću.
Upravni sud Istočne Finske, između ostalog, u svom priopćenju navodi da se ne može uvjeriti u utemeljenost i nužnost odstupanja na temelju Vladinog nacrta prijedloga.
Svrha zakona je omogućiti blokiranje ulaska bez prava na traženje azila, primjerice u situaciji kada bi Rusija iskoristila potencijalne tražitelje azila za pritisak na Finsku.
Odluka se može donijeti samo za ograničeni dio finske državne granice i njezinu blizinu, a može se donijeti za najviše mjesec dana.
Izjave među izdavateljima, između ostalih, zaštitna policija (supo) i policijski odbor smatraju zakon opravdanim. Prema Supinom mišljenju, trebalo bi ga što prije provesti. Prema mišljenju Policijske uprave, od presudne je važnosti da se ulazak u zemlju može držati pod kontrolom i pod nadzorom nadležnih tijela.
“Ako, tijekom otopljenja, stranci stignu u Finsku nekontrolirano preko kopnene granice na takav način da vlasti ne dosegnu sve one koji su došli u Finsku, ta radnja može ugroziti javni red i sigurnost u Finskoj”, stoji u priopćenju Policijske uprave.
Prema nacrtu zakona, zahtjev za azil treba prihvatiti ako je, prema procjeni nadležnog tijela od slučaja do slučaja, to potrebno.
„Kako bi pojedini granični službenik mogao saznati je li osobi koja je došla na granicu prijetila smrtna kazna ili neki drugi progon? Je li razumno očekivati da on može brzo riješiti stvar na toj razini granice”, pita se, primjerice, profesor emeritus međunarodnog prava. Martti Koskenniemi u svojoj izjavi.
Ispravak 25. ožujka 2024. u 20:08: ispravljena tipfelerska pogreška u imenu u zadnjem paragrafu. Ime Marttija Koskenniemija pogrešno je napisano Matti.
