JERUZALEM — Iran i nuklearni nadzorni pas Ujedinjenih naroda još uvijek pregovaraju o tome kako provesti dogovor postignut prošle godine o proširenju inspekcija atomskog programa Islamske Republike koji brzo napreduje, rekli su dužnosnici u utorak.
Priznanje čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Mariana Grossija pokazuje izazove s kojima se njegovi inspektori suočavaju, godinama nakon propasti Teheranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i širih napetosti koje zahvaćaju Bliski istok zbog tekućeg rata između Izraela i Hamasa.
U međuvremenu, libanonska milicija Hezbollah pokrenula je napade na Izrael u utorak jer su jemenski pobunjenici Huti osumnjičeni da su gađali komercijalni brod u Adenskom zaljevu.
Grossi je već upozorio da Teheran ima dovoljno urana obogaćenog do razina gotovo oružanih da napravi “nekoliko” nuklearnih bombi ako tako odluči. Priznao je da agencija ne može jamčiti da nijedna od iranskih centrifuga možda nije uklonjena radi tajnog obogaćivanja.
Grossi je razgovarao s novinarima na konferenciji za novinare u gradu Isfahanu, zajedno s Mohammadom Eslamijem, čelnikom Organizacije za atomsku energiju Irana. Iako su obojica rekla da tijekom posjeta neće biti trenutno postignut novi dogovor, istaknuli su zajedničku izjavu iz ožujka 2023. kao put naprijed za suradnju između IAEA-e i Irana.
Ta je izjava iz 2023. uključivala obećanje Irana da će riješiti probleme oko lokacija na kojima inspektori imaju pitanja o mogućim neprijavljenim nuklearnim aktivnostima i omogućiti IAEA-i da “provede daljnje odgovarajuće aktivnosti provjere i praćenja”.
Grossi i Eslami ponudili su nekoliko pojedinosti iz tekućih rasprava, iako je Grossi rekao da tehnički timovi dviju strana razgovaraju o pojedinostima.
“Ono što gledamo su konkretne mjere koje bi ovo mogle učiniti operativnim”, rekao je Grossi.
Eslami je rekao: “Važna stvar je da g. Grossi poduzima potrebne radnje za rješavanje problema koji su uglavnom politički.”
Obraćajući se novinarima kasnije u utorak u Beču, Grossi je ponovio da je zajednička izjava između Irana i IAEA-e dogovorena u ožujku 2023. još uvijek vrlo “živa” i da sadrži sve potrebne točke.
“Želim rezultate i želim ih uskoro”, rekao je Grossi novinarima u bečkoj zračnoj luci. “Sadašnje stanje je potpuno nezadovoljavajuće”, rekao je.
Grossi je objasnio da nije dogovoren vremenski okvir ili rok za provedbu različitih točaka, ali je dodao da mu je iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian rekao da je Iran “spreman angažirati se na vrlo konkretnim mjerama”.
Također je rekao da nijedan tehnički tim nije ostao u Teheranu da nastavi razgovore.
Napetosti su porasle između Irana i IAEA-e od 2018., kada je tadašnji predsjednik Donald Trump jednostrano povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama. Otada je Iran odustao od svih ograničenja dogovora postavljenih na svoj program i obogaćuje uran do čistoće do 60% – blizu razine kvalitete oružja od 90%.
Nadzorne kamere IAEA-e su poremećene, dok je Iran zabranio pristup nekima od najiskusnijih inspektora agencije. Iranski dužnosnici također sve više prijete da bi mogli nastaviti s atomskim oružjem.
U međuvremenu, napetosti između Irana i Izraela dosegle su novi vrhunac. Teheran je prošlog mjeseca pokrenuo napad bespilotnim letjelicama i projektilima bez presedana na Izrael, nakon što je višegodišnji rat u sjeni između dviju zemalja dosegao vrhunac s očiglednim napadom Izraela na zgradu iranskog konzulata u Siriji u kojem su ubijena dva iranska generala i drugi.
Sam Isfahan se očito našao pod izraelskom vatrom posljednjih tjedana, unatoč tome što je okružen osjetljivim nuklearnim lokacijama.
Eslami je u svojim primjedbama optužio Izrael za miješanje u odnose između IAEA-e i Irana.
“Važno je paziti da neprijateljske akcije protiv Islamske Republike Iran, čiji su izvor cionisti… ne utječu na interakcije između Irana i agencije”, rekao je Eslami. “Ono što se prikazuje u medijima temelji se na manipulacijama cionističkog režima.”
Grossi je inzistirao na tome da na odnos IAEA-e s Teheranom ne utječu vanjske strane.
Drugdje na Bliskom istoku, Hezbollah je preuzeo odgovornost za višestruke eksplozivne bespilotne letjelice i rakete na Izrael, rekavši da su ciljali vojarne, izraelsku protuzračnu obranu i druga mjesta. Izraelska vojska nije odmah komentirala te incidente, iako je priznala da je otvorena vatra usmjerena na Yiftah, nekih 150 kilometara (90 milja) sjeverno od Jeruzalema, napad koji je također preuzeo Hezbollah.
Libanonska sunitska politička i militantna organizacija Islamska grupa također je tvrdila da je ciljala izraelsku vojarnu u blizini Chebaa Farms, teritorija koji su zauzele izraelske trupe iz Sirije tijekom Bliskoistočnog rata 1967. godine. Svi su napadi uslijedili nakon što je izraelska vojska zauzela granični prijelaz Rafah s Egiptom u Pojasu Gaze dok su pregovori o prekidu vatre i dalje na rubu.
Također u utorak, jedan brod u Adenskom zaljevu bio je pod, kako se sumnja, napadom jemenskih pobunjenika Hutija, priopćio je Središte pomorskih trgovačkih operacija britanske vojske Ujedinjenog Kraljevstva. Kapetan na brodu “prijavio je dvije eksplozije u neposrednoj blizini” broda, rekao je UKMTO, iako su brod i njegova posada bili sigurni.
Pobunjenici nisu odmah preuzeli odgovornost za napad, ali obično im trebaju sati da priznaju svoje napade. Hutiji su pokrenuli više od 50 napada na brodove od studenog zbog rata između Izraela i Hamasa.
Središnje zapovjedništvo američke vojske odvojeno je priopćilo da je u ponedjeljak oborilo bespilotnu letjelicu Houthi iznad Crvenog mora.
___
Pisci Associated Pressa Kareem Chehayeb iz Bejruta i Stephanie Liechtenstein iz Beča doprinijeli su ovom izvješću.
