Klaus Iohannis rekao je u utorak, nakon sastanka s američkim kolegom Joeom Bidenom, da je s njim razgovarao o želji da postane zamjenik glavnog tajnika NATO-a, iako je SAD već najavio da podržava protukandidata predsjednika SAD-a. Rumunjska, Mark Rutte.
Klaus Iohannis, razgovara s Markom RutteomFoto: Hollandse Hoogte / Uredništvo Shutterstocka / Profimedia
- “I do ove točke smo došli u našoj raspravi, zajedno smo odlučili nastaviti dijalog”, izjavio je Iohannis.
Klaus Iohannis je pritom upitan postoji li rizik da unutar Saveza ne postoji jedinstvo oko nasljednika Jensa Stoltenberga.
- “Da, rizik postoji i zato mislim da je jako dobro imati dvije kandidature, imati dva kandidata koji se, generalno gledano, oba smatraju prihvatljivima, jer za jaku organizaciju trebaju i jaki natječaji i na kraju jedan od dva. kandidati će vjerojatno biti izabrani za sljedećeg glavnog tajnika. Važno je ne miješati stvari. Bilo je i onih koji su govorili da se, ako postoje dva kandidata, ruši jedinstvo Saveza. Ni izdaleka! Savez je jak, ide naprijed, ali dobro je imati dva kandidata jer onda postoji mogućnost otvaranja novih tema za rasprave i očito postoji šansa da stvari krenu na bolje”, odgovorio je Iohannis.
Podsjećamo, SAD, Velika Britanija, Njemačka i Francuska najavile su 22. veljače, čini se, usklađenom diplomatskom akcijom, da će podržati Ruttea za mjesto glavnog tajnika NATO-a, no navečer istog dana dan se pojavila informacija da je predsjednik Klaus Iohannis rekao SAD-u da želi taj posao.
Klaus Iohannis je 12. ožujka službeno objavio da se natječe za mjesto glavnog tajnika NATO-a iz Rumunjske, no izgledi rumunjskog predsjednika zasad su slabi. Tim više što je broj zemalja koje su spremne podržati njegovu kandidaturu dodatno smanjen nakon odluke Turske da podrži istog Marka Ruttea.
Na koga bi se drugog Klaus Iohannis mogao osloniti? Mađarska
No, Mađarska je zaprijetila da će upotrijebiti svoj veto kako bi blokirala mogući izbor Ruttea za čelnika saveza. “Ne možemo podržati izbor za glavnog tajnika NATO-a osobe koja je htjela Mađarsku baciti na koljena”, rekao je 6. ožujka mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Referirao se na izjavu Ruttea u vezi s tekućim sporom između Bruxellesa i Budimpešte oko novog zakona kojim mađarski premijer Viktor Orban kaže da želi zabraniti homoseksualnu propagandu u školama, posebice akcije ove vrste od strane nevladinih organizacija Europska komisija i zapadnoeuropski političari smatraju diskriminirajućim prema LGBT osobama.
Mađarska “više nema što tražiti u Europskoj uniji” i ovu zemlju treba “baciti na koljena”, izjavio je Rutte u lipnju 2021. na europskom summitu kojim je tada dominirao ovaj spor.
Szijjarto je ranije ovog mjeseca također rekao da Mađarska zadržava svoj veto na Rutteovu kandidaturu i nagovijestio da bi mogla podržati Klausa Iohannisa za to mjesto.
“Situacija je takva da se u cijeloj povijesti NATO-a do sada nije dogodilo da glavni tajnik bude izabran iz države članice iz srednje ili istočne Europe, iako već 20 ili 25 godina većina zemalja iz srednje i istočne Europe bili članovi NATO-a”, naglasio je Szijjarto 4. travnja. “Zato mislim da je vrijeme da se ozbiljno razmisli o ovoj ideji”, dodao je tada mađarski dužnosnik.
…i Slovačka
Istog dana i Slovačka je signalizirala da bi mogla podržati kandidaturu rumunjskog predsjednika.
“Slovačka ozbiljno pristupa temi budućeg šefa NATO-a i očekivao sam veću otvorenost, empatiju od zemalja članica prema zahtjevima zemalja istočne zone jer su te zemlje najizloženije sukobu u Ukrajini”, rekao je tada Juraj Blanar, slovački ministar vanjskih poslova.
U tom je smislu slovački diplomat precizirao da do objave Klausa Iohannisa nije bilo “razumnog kandidata”.
“Očekivali smo da će se puno više razgovarati o našim interesima. Nismo imali razumnog kandidata dok gospodin Iohannis nije predstavio svoju kandidaturu. To je legitimna kandidatura. Naš stav je vrlo jasan. Želimo čuti kako oba kandidata žele zaštititi naše sigurnosne interese”, objasnila je šefica diplomacije iz Bratislave.
Očito se rumunjski predsjednik može osloniti i na podršku vlade u Bukureštu.
Što inozemni tisak piše o Iohannisovoj kandidaturi: “Razdvaja Savez”
Također 4. travnja, prije posljednjeg summita ministara vanjskih poslova NATO-a, Financial Times je, pozivajući se na diplomatske izvore upoznate sa situacijom, napisao da Iohannisa ne smatraju pravom alternativom Rutteovoj kandidaturi, gotovo sve članice Saveza, što, prema prema diplomatskim izvorima, to će povećati pritisak “na četvorku” da podrže nizozemskog premijera u ime jedinstva saveza.
Pod četvorkom, FT je mislio na Tursku, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku.
Samo dan ranije, francuski dnevnik Le Figaro je primijetio da predsjednik Rumunjske “nema ni najmanju šansu za uspjeh, čak ni među zemljama na istočnom krilu”.
Le Figaro je također citirao izvor koji je opisao kao “dobrog poznavatelja NATO-a”, koji je rekao da “način na koji je dao objavu, odabrani trenutak i nedostatak komunikacije s partnerima pokazuju da Klaus Iohannis nije ništa razumio i da je nema potrebne kvalitete za ovu poziciju”.
Kandidatura predsjednika Rumunjske kritizirana je od ožujka, uključujući i njemački tisak. Dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) primijetio je 13. ožujka da on svojom kandidaturom “dijeli Savez”.
“To dijeli Savez u trenutku kada si to ne možemo priuštiti”, rekao je jedan diplomat za FAZ.
FAZ također napominje da Klaus Iohannis nema šanse postati sljedeći glavni tajnik NATO-a te da kandidatura umjesto toga odgađa odluku o izboru Marka Ruttea za nasljednika Jensa Stoltenberga.
