Slovački prozapadni oporbeni kandidat Ivan Korčok i nacionalistička zavodnica Petera Pellegrini, saveznica premijera Roberta Fica, sučeljavaju se u subotu u drugom krugu predsjedničkih izbora. To je tijesna borba s nemogućim ishodom, objasnio je čitateljima HotNews.ro Michal Vašečka, politički analitičar na Bratislava Policy Institute.
Peter Pellegrini (lijevo) i premijer Robert Fico Foto: MICHAL SMRČOK / Vijesti i mediji / Profimedia
- Kao Rumunjska 2016., u Colectivu, Slovačka je imala 2018., nakon atentata na novinara Jan Kuciak, trenutak kada je vlast srušena. Ali vladajuća politička klasa se vratila, još čvršća i u još antieuropskijoj formuli. Društvo je pak bilo podijeljeno, kao u Rumunjskoj.
- U Slovačkoj bi pobjeda Pellegrinija, glasnika moskovskih narativa, konsolidirala moćnu koaliciju s porukom kritičnom prema Zapadu, ali prijateljskom prema Rusiji, odlučnu u izgradnji oligarhijske države i napadu na neovisnost medija, po uzoru na mađarskog premijera Viktora Orban vjeruje Michalu Vašečki u dijalogu koji je vodio s HotNewsom.
Stvari su u Slovačkoj izgledale jednostavno. Nakon što je prošle godine pomogao Robertu Ficu da sastavi vladu i ponovno preuzme mjesto premijera, socijaldemokrat Peter Pellegrini, šef stranke Hlas i predsjednik Sabora, trebao je lako pobijediti na predsjedničkim izborima i ojačati vladajuću koaliciju, koja se posljednjih mjeseci istaknula prekidom antikorupcijske borbe, zastrašivanjem neovisnih medija i kritičkim porukama prema EU i Zapadu.
Prije dva tjedna, pak, čovjek proeuropske oporbe, bivši ministar vanjskih poslova Ivan Korčok, iznenađujuće je pobijedio u prvom krugu glasovanja s 42,5 posto glasova naspram Pellegrinijevih 37,1 posto.
No, iako ima vodstvo u prvom krugu, prozapadni Korčok, kažu analitičari, teško će prikupiti glasove u budućnosti u zemlji duboko podijeljenoj između prozapadnog urbanog biračkog tijela i velike mase stanovništva zaokupljenog narativima koji idu u prilog Rusija.
“Vjerojatno najtješnja borba u povijesti predsjedničkih izbora u Slovačkoj”
Borba u drugom krugu u subotu, 6. travnja, vrlo je tijesna, “vjerojatno najtijesnija u povijesti predsjedničkih izbora u Slovačkoj”, objasnio je u razgovoru za HotNews.ro politički analitičar Michal Vašečka iz Bratislava Policy Institute da je procijenjena razlika između to dvoje negdje “na granici statističke pogreške”.
“Tri istraživanja javnog mnijenja triju agencija potvrdila su u osnovi istu stvar. U nekima je Pellegrini tek neznatno ispred, u drugima Korčok, tako da je rezultat jako teško prognozirati,” rekao je.
Barem teoretski, Pellegrini bi dio birača mogao uvjeriti u Stefana Harabina, bivšeg šefa Vrhovnog suda s jakim proruskim stavovima, koji je u prvom krugu skupio 11,75 posto glasova i zauzeo treće mjesto.
Ali Korčok, karijerni diplomat, također ima koristi od zamaha i pozitivne atmosfere stvorene pobjedom u prvom krugu, pogotovo jer Pellegrini nije imao najbolju kampanju i počeo je malo paničariti, objasnio je Vašečka.
Nije trebalo biti ovako. Pellegrini je bio najpopularniji političar u Slovačkoj, čak popularniji od sadašnje predsjednice Zuzane Čaputove, a ankete prije prvog kruga pokazivale su da će pobijediti usred razočaranja među pristašama oporbe nakon poraza na jesenskim parlamentarnim izborima prošle godine.
Međutim, malo prije dana prvog kruga glasovanja, Korčok je počeo dobivati na zamahu. Rezultat 23. ožujka učinio ga je sigurnijim. A to bi moglo značiti da mnogi ljudi koji su izgubili nadu u pobjedu oporbe sada dolaze na izbore u drugom krugu, istaknuo je Vašečka.
Dvoboj Rusije i Zapada?
Borbu Korčoka i Pellegrinija neki promatrači opisuju kao dvoboj pristaša zapadnog smjera i prijatelja Rusije. Vašečka je objasnio da bi to ipak bilo pojednostavljenje.
“Kao i svugdje u svijetu, stvari su obično mnogo kompliciranije. Ali istina je da je Peter Pellegrini kandidat koalicije koja možda nije izrazito proruska i proputinovska, ali je svakako mnogo manje prozapadna, proeuropska”, rekao je.
“Sam Pellegrini sigurno je manje antizapadno ili antibriselski orijentiran od premijera Roberta Fica ili Slovačke nacionalne stranke (treće stranke u vladajućoj koaliciji), to je sigurno. Ali u posljednjih desetak dana, i to se mora reći, on je mnogo agresivniji protiv Zapada nego ikad prije”, naglasio je politički analitičar iz Bratislave.
Od dolaska na vlast, između ostalog i zahvaljujući govoru koji je kritizirao Ukrajinu, Fico je održao svoju riječ i prekinuo do tada ponuđenu pomoć Kijevu. Slovačka međutim nije blokirala ključne odluke EU o potpori Ukrajini.
Pellegrini je, piše Reuters, podržao Ficov pomak prema onome što on naziva “suverenom” vanjskom politikom, koja podrazumijeva ostanak Slovačke kao članice EU-a i NATO-a, ali nastavak vlastitog kursa u odnosima s Rusijom i drugima.
“Slovačka ne bi trebala biti samo pasivni primatelj onoga što je diktirano u Washingtonu i Bruxellesu”, rekao je u televizijskoj debati u utorak.
Pellegrini je također uvjeravao da zapravo promiče mir, favorizirajući pregovore u susjednoj Ukrajini, umjesto pružanja vojne pomoći koja bi samo produžila rat.
To je stajalište koje su Ukrajina i njezini saveznici opetovano odbacili, upozoravajući da bi “mir” u sadašnjim uvjetima, s dijelom okupiranog teritorija zemlje, Rusiji dao prednost.
Prije prvog kruga, medijska istraga također je sugerirala da je Pellegrini igrao na rusku kartu u prošlosti kako bi privukao rusofilske birače. Anketu koju je objavio VSquare publikacija otkrio je da je prije četiri godine Peter Pellegrini, tadašnji premijer, zamolio svog mađarskog kolegu Viktora Orbana da organizira službeni posjet Moskvi radi izbornih beneficija.
Dobio je posjet, ali je izgubio parlamentarne izbore koji su uslijedili.
Model Viktor Orban u Slovačkoj
Michal Vašečka objasnio je, međutim, da bi bolja karakterizacija izbornog dvoboja bila borba između oporbe i “koalicije koja želi konsolidirati ne samo poluautoritarnu državu u Slovačkoj, nego što je još važnije, nešto što bismo mogli nazvati mafijaškom državom ili oligarhijski“.
Fico se vratio na vlast prošle godine, nekih pet godina nakon što je bio prisiljen napustiti vladu usred narodnog bijesa usred bijesa zbog ubojstva mladog istraživačkog novinara Jana Kuciaka (i njegove zaručnice), koji je istraživao stranačku korupciju na vlasti.
Od tada vlada ima puno posla.
U mjesecima koji su prethodili predsjedničkim izborima, Fico je raspustio Ured specijalnog tužitelja – koji istražuje najteža kaznena djela, uključujući korupciju visokog profila – i usvojio amandman na Kazneni zakon (koji je Ustavni sud privremeno suspendirao) za koji kritičari kažu da će olakšati život kriminalcima.
Ficova reforma kaznenog zakona izazvala je široke prosvjede diljem zemlje i razbjesnila oporbu. “Prioritet za Fica je osigurati nekažnjivost za svoje pristaše, demontirati demokraciju i uspostaviti neku vrstu autokratskog režima”, rekao je bivši premijer Ludovít Ódor, koji se na europskim izborima natječe za Liberalnu stranku oporbene Progresivne Slovačke (PS). .
Europska komisija kritizirala je ukidanje dužnosti antikorupcijskog tužitelja i najavila da “neće oklijevati poduzeti mjere kako bi osigurala usklađenost s pravom EU i zaštitila financijske interese EU”.
Tu dolazi do izražaja uloga predsjednika. Slovački predsjednik nema puno izvršnih ovlasti, ali ima ulogu u imenovanju vlade i visokih pravosudnih dužnosnika. Ona također može staviti veto na zakone i utjecati na javnu raspravu, kao što je liberalna Caputova često činila. Pobjedom na predsjedničkom mjestu Fico bi, kažu kritičari, volio da više nema takvih prepreka.
Vašečka je istaknuo da je Ficova vlada u prošlosti praktički stvorila “oligarhijsku državu” ili čak, oštrije rečeno, “mafijašku državu”, ali da je nakon toga izgubila vlast. Osvajanje predsjedničkog mjesta “je način na koji žele spriječiti da se ovako nešto ponovi”, rekao je.
U tu svrhu, objasnio je analitičar, Fico u biti ponavlja mađarski način preuzimanja ukupne vlasti. “I oni koji to promatraju su u pravu. Jer Fico doslovno kopira korake Viktora Orbána”, rekao je.
Ipak postoji razlika. Za razliku od slučaja Viktora Orbána, objasnio je Vašečka, Fico ne želi nužno graditi autoritarnu državu.
“Problem je što kada stvorite oligarhijsku državu, ne možete djelovati unutar potpuno funkcionalne vladavine prava. Dakle, autoritarna država je neka vrsta nusproizvoda konsolidacije moći oligarha i Fica”, smatra analitičar.
Postojala bi još jedna razlika. “Slovačka je malo kompliciranija od Mađarske”, rekao je Vašečka.
“I što je najvažnije, kao što su Rumunji imali Iona Iliescua 90-ih godina, tako smo i mi imali svog Meciara (Vladimír Meciar, premijer Slovačke nekoliko puta između 1990. i 1998.). I naučio sam određenu lekciju. Dakle, Fico ima više problema s prodorom u demokratske institucije nego Viktor Orbán nekoć. Jednostavno zato što civilno društvo, neovisni tisak i razne institucije pokušavaju uzvratiti udarac”, objasnio je analitičar.
Napad na medije
Jedna od meta Ficove vlade u kratkom vremenu koje je provela na vlasti nakon pobjede na izborima je nezavisni tisak.
Vlada je prekinula komunikaciju s četiri nacionalna medija, opisujući ih kao “neprijateljske” i “nedovoljno objektivne”. Umjesto toga, favorizira proruske medije kao što je Hlavné spravy, koji plasira narativ Kremlja, navodi Politico.
Fico je također napao javnu radioteleviziju Slovačke (RTVS) zbog neispunjavanja obveza i zatražio promjenu njezinog rukovodstva.
Situacija je eskalirala u ožujku kada je ministrica kulture Martina Šimkovičová najavila prijedlog zakona o zatvaranju RTVS-a i njegovu zamjenu s novim tijelom pod nazivom Slovačka televizija i radio (STaR), koje bi trebali voditi politički imenovani ljudi.
“Fico je vrlo nezadovoljan slobodom medija”, primijetio je politički analitičar Vašečka. Pa je napada. Malo drugačiji od prošlosti, nekako je uspio utjecati na oligarhe. A posebno su kupili tabloide u Slovačkoj.
Osim toga, objasnio je Vašečka, “Fico je prijetio Markízi, najvećoj TV postaji da će promijeniti svoje vijesti, što se donekle i događa, ali oni ipak uzvraćaju.” Premijer, nastavio je analitičar, “pokušava ugroziti drugu privatnu televiziju, Joj, i čak i tu počinje uspijevati”.
“Naravno, mnogi neovisni mediji uzvraćaju udarac. Problem je s javnom televizijom. Zakon koji su predložili zapravo se odnosi na ukidanje javne televizije i radija”, rekao je Vašečka. “Rezultat bi bila državna televizija vjerojatno vrlo slična kakvoj je, recimo, Poljska imala prije promjene vlasti”, objasnio je analitičar.
