Poslovni život predsjednik uprave konfederacije EK Harry Broman nada se da će radnička organizacija SAK zaustaviti političke štrajkove protiv radničkih mjera zemaljske vlade.
“Tužan sam. To je moj mentalni krajolik opisan jednom riječju,” kaže Broman u prostorijama EK-a u Eteläranti.
Primjerice, predsjednik uprave Broman grupe, poznate kao lanac Motonet, kaže da je u utorak razgovarao sa zaposlenicima tvrtke u Turkuu.
“Pitaju me, Harri, kada ćemo dobiti robu za prodaju iz luka. Moram odgovoriti da ne znam, ali vjerujem da će ovo uskoro završiti.”
EK donositelj odluka međutim, u napetoj situaciji pokušava izbjeći svaljivanje krivnje na sindikalni pokret.
Kaže da zna da i SAK želi dobro Finskoj.
“Ali ovo nije najbolje u Finskoj. Ako se tvrtka koja planira ulaganje u Finskoj umori od ove igre ovdje i odluči uložiti negdje drugdje, onda je izgubljena zauvijek. I onda se često govori o stotinama milijuna eura čak i za pojedinačne projekte. Sami sebi kopamo takvu rupu da nitko ne može vjerovati.”
Iako Broman govori o “nama”, praktički misli na SAK. Stav EK je da su postupci državne vlade ispravni i da vlada ne bi trebala pokušavati ublažiti situaciju dajući ustupke zaposlenicima.
“Evidencija Vladinog programa mora se unijeti u zakonodavstvo. Ako se pregovori otvore, stvari će se razvodniti. Viđeno je to u zadnjih petnaestak godina.”
E.K poriče da je stranka u sporu između vlade zemlje i sindikalnog pokreta, iako podržava napore vlade. Mnogi od unosa u državni program dugoročni su ciljevi poslodavca.
utorak Industrijski sindikat je okrivio Sindikati EK za proglašavanje i sudjelovanje u povijesnom velikom lockoutu. Bilo je u pozadini Zajednička politika sindikata EK da tvrtke koje zatvaraju svoje tvornice zbog nuspojava štrajka mogu obustaviti isplatu plaća zaposlenicima.
Broman žestoko osporava Teollisuusliittovo stajalište.
“Ovo nije lockout, već nešto sasvim drugo. Lokaut znači da poslodavac ima posla, ali zaposlenik ne smije raditi. Sada se radi o situacijama da zbog štrajka nema posla.”
Broman kaže da je politika EK-a o obustavi isplata plaća pravni savjet kojeg se tvrtke članice mogu pridržavati ako žele.
““Politički štrajkovi pokazuju da se moraju izvršiti izmjene radno-mirovnog zakonodavstva.”
Bromanova Prema Prvo što spominje je ograničenje političkih i štrajkova navijača.
“Ovi politički štrajkovi koji su u tijeku pokazuju da se izmjene zakona o radnom miru moraju učiniti. Inače će Suomi Oy Ab previše patiti.”
Kao drugu važnu reformu ističe proširenje lokalnog pregovaranja na tvrtke izvan sindikata poslodavaca.
Promjena zakona koju propagira Vlada znači da i neorganizirane tvrtke ubuduće mogu koristiti fleksibilnost kolektivnih ugovora. Poslodavci mogu sa zaposlenicima dogovoriti, primjerice, niže plaće ili raspored radnog vremena i smjena nego što je to predviđeno kolektivnim ugovorom.
I danas je moguće na lokalnoj razini dogovoriti uvjete rada koji su bolji od minimalnih odredbi kolektivnog ugovora.
E.K je ranije smatrao da su radni uvjeti Finaca predobri. Godine 2017 tadašnji predsjednik uprave Brat-Mati Mattila rekao je da su unatoč sporazumu o konkurentnosti plaće Finaca bile 10-15 posto previsoke.
Smatra li EK i dalje da su jedan od problema finskog gospodarstva predobri uvjeti rada zaposlenika?
“Ne, ne radi se o tome. No potrebno nam je više fleksibilnosti za pojedinačne tvrtke kako bismo mogli održati svoju konkurentnost. Tvrdim da se veći rast može postići lokalnim dogovorima nego krutim strukturama koje ne dopuštaju da se stvari rade na drugačiji način“, odgovara Broman.
Oporba je u više navrata ukazivala Vladi da širenje lokalnog pregovaranja nema dokazive učinke na zapošljavanje na temelju istraživačke literature. Broman se poziva na zdrav razum.
“Lokalni dogovori već postoje u tvrtkama. Zašto bi poslodavci i zaposlenici to radili zajedno ako to ne bi bilo dobro za oboje?” On pita.
Razlike u stajalištima stranaka dobro ilustrira činjenica da je predsjednik Teollisuusliitto Riku Aalto upotrijebio je isti primjer obrnuto: ako lokalno ugovaranje stvara rast, zašto izvozne industrije koje su dugo koristile lokalno ugovaranje nisu bolje prošle?
Treći Važno pitanje za EK je tzv. izvozno vođeni model formiranja plaća. Organizacija je dugo željela da izvozne industrije odrede gornju granicu za povećanja plaća u drugim industrijama.
Vlada planira unijeti zakon kojim bi se nacionalnom miritelju i odborima za mirenje onemogućilo da ponude povećanja veća od povećanja plaća u izvoznim sektorima. EK podržava cilj, ali Bromankin napominje da je promjena zakona tehnički teška.
Vlada zemlje pokušala je natjerati organizacije tržišta rada da međusobno pregovaraju o modelu izvoza kako bi izbjegle pravni postupak. No, sindikati SAK-a ne žele pregovarati samo o izvoznom modelu. Vlada, s druge strane, nije spremna iznijeti druga pitanja za stol, poput lokalnog pregovaranja ili prava na štrajk.
Uprava je posljednjih dana razmatrala prijedlog OAJ-a, strukovne udruge učiteljske struke, da se počnu pregovori o modelu izvoza s onim sindikatima koji se žele pridružiti stolu.
Broman se nasmije na tu pomisao.
“Od toga neće biti ništa ako ne bude, primjerice, Finske konfederacije sindikata. Nema temelja za takve pregovore. Kad sad pomislim da bismo krenuli u pregovore s Akavom. To ne vodi onome što želimo.”
Upaljeno stanje na tržištu rada moglo bi se nastaviti i na jesen.
Industrijski sindikat Val je prijetio da će se sindikat pokušati riješiti fleksibilnih mogućnosti kolektivnih ugovora, ako se ostvari Vladin prijedlog o proširenju lokalnog pregovaranja.
Broman smatra da je Aaltova prijetnja “potpuno apsurdna”.
“On također zna da u budućnosti, ako želimo uspjeti, moramo imati fleksibilnost da reagiramo i održimo svoju konkurentnost. Bila bi prava katastrofa da na jesen u pregovorima krenemo u drugom smjeru.”
No, predsjednik uprave EK-a ističe kako vjeruje da će se ciklus prijepora završiti prije jeseni.
„Razum pobjeđuje. Da, pobijedit će”, kaže.
