Organizacija zaposlenika Politički štrajkovi SAK-a dodatno narušavaju povjerenje poduzetnika u sindikalni pokret, kaže predsjednik interesne organizacije Suomen Yrittäjie Petri Salminen.
“Kada zbog političkog cilja paralizirate djelovanje tvrtki, to ne povećava povjerenje. Ne možete baš kriviti poduzetnike za to.”
Salminen smatra da SAK sada prije svega pokušava braniti vlastitu poziciju umjesto zaposlenika.
„Služe li organizacije na tržištu rada radnom vijeku ili radni vijek služi statusu organizacija u društvu? Sada se čini da su finska radna mjesta i radni život napravljeni da služe opstojnosti organizacija.”
Nepovjerenje u sindikate jedan je od razloga zašto Suomen Yrittäjät ne želi ojačati položaj upravitelja radnji koji predstavljaju sindikate u svojim tvrtkama članicama.
Suomen Yrittäjät predstavlja oko trećinu malih i srednjih poduzeća.
Pitanje o lokalnom pregovaranju i položaju upravitelja dospjelo je u srž spora između vlade zemlje i SAK-a.
Vlada namjerava proširiti mogućnost korištenja fleksibilnosti kolektivnih ugovora i na poduzeća izvan sindikata poslodavaca – odnosno, u praksi, na područje članstva Suomen Yrittäjie.
SAK može prihvatiti produženje. Međutim, prema njegovom mišljenju, upravitelji bi također trebali biti primarni predstavnici cjelokupnog osoblja u neorganiziranim tvrtkama kada se pregovara o lokalnim sporazumima.
S druge strane, prema mišljenju Suomen Yrittäjie, sindikalni upravitelj ne može predstavljati cijelo osoblje ako, na primjer, u poduzeću od deset ljudi samo dvoje zaposlenika pripada sindikatu. To je pitanje principa i praktičnosti za organizaciju.
Salminen kaže da neki poduzetnici imaju loša iskustva s upraviteljima trgovina.
„Radna mjesta imaju upravitelje koji dobro funkcioniraju i grade radnu zajednicu, a tu su i upravitelji koji rade loše. Problem je ponekad i eskalacija sukoba u radnoj zajednici. Stići će poruka poduzetnika da bi poslovođa mogao biti partner u borbi.”
Danas, grubo se procjenjuje, tek svaka deseta neorganizirana tvrtka ima poslovođu.
Kad bi upravitelj trgovine u budućnosti postao primarni pregovarač za sve zaposlenike, sindikati bi imali poticaj da se pokušaju učvrstiti u više tvrtki nego sada, smatra Salminen.
““Ne mislim ni na sekundu da bi na radnim mjestima bilo gaženja uvjeta rada ili nečeg sličnog.”
finskih poduzetnika smatraju da je trenutni sustav dogovaranja uvjeta rada prerigidan, što koči gospodarski rast Finske.
Proširenje lokalnog pregovaranja znači da više tvrtki nego sada može iskoristiti prednosti fleksibilnosti zapisanih u kolektivnim ugovorima, primjerice kod dogovaranja radnog vremena ili dodataka na plaću.
Trenutačno se neorganizirana poduzeća koja su obuhvaćena općeobvezujućim kolektivnim ugovorom moraju pridržavati osnovne razine kolektivnog ugovora.
Prema mišljenju SAK-a, poduzetnici se o mogućnostima fleksibilnosti žele dogovoriti s nekim drugim, a ne sa sindikalnim upraviteljem, kako bi slabljenje uvjeta rada lakše prošlo.
Salminen poriče tvrdnju.
“Neke tvrtke dobro posluju, a neke imaju trenutnih poteškoća. Kruti sustav ne služi ni jednom ni drugom. Oni koji imaju trenutne poteškoće mogu zapasti u velike poteškoće. Poslovi se gube kada ne možemo reagirati na situaciju.”
Po njegovom mišljenju, strana koja zarađuje plaće vodi raspravu o mogućnostima fleksibilnosti kroz pojedinačne plodove niske visine, kao što su strane tvrtke koje ilegalno rade. Stvarnost na radnom mjestu je gotovo uvijek drugačija, kaže Salminen.
“Ne mislim ni trenutka da bi na radnim mjestima bilo gaženja uvjeta rada ili nečeg sličnog. Svaki zaposlenik ima kritično važnu ulogu u malim tvrtkama i u dobroj je pregovaračkoj poziciji.”
Dodaje da će se lokalni ugovori i dalje sklapati u okviru fleksibilnosti kolektivnih ugovora koje pregovaraju organizacije poslodavaca i zaposlenika.
““Nisam ovdje da poništim opću obvezu.”
Plaćena strana smatra da je cilj Suomen Yrittäji potkopati opću obvezujuću prirodu kolektivnih ugovora i napustiti minimalne uvjete rada.
Kada je kolektivni ugovor općeobvezujući, svi poslodavci koji rade u ugovornom sektoru moraju ga se pridržavati. Uvjeti rada stoga ne smiju biti slabiji ni u tvrtkama iz struke koje nisu članice sindikata poslodavaca, pa samim time nisu ni stranke kolektivnog ugovora.
Želi li se Suomen Yrittäjät riješiti opće obveze? Salminen razmišlja na trenutak i pažljivo uokviruje svoje riječi.
“Opća predanost nije služila neorganiziranom polju. Ali ako promijenimo sustav pregovaranja, na primjer jasnim povećanjem mogućnosti fleksibilnosti nacionalnih kolektivnih ugovora na radnim mjestima, onda će to također voditi u pravom smjeru. Drugim riječima, nisam ovdje da umanjim opću predanost. To nije cilj ove organizacije”, kaže.
Prema Salminenu, finski poduzetnici također smatraju da je poželjno imati zajednička pravila igre na tržištu rada. No, ako je potrebno, mogu se odrediti i zakonom umjesto kolektivnim ugovorima, kaže.
tjesnac oštro kritizira sindikalni pokret, ali ipak kaže da izbjegava produbljivanje sukoba.
“Iako se posebno djelovanje SAK-a sada čini bezvrijednim, sindikalni pokret je također učinio mnogo vrijednog posla na poboljšanju uvjeta rada.”
Kaže da načelo finskog društva da se stvarima upravlja dogovorom smatra vrijednim samo po sebi.
“Ali pregovori i dogovor moraju imati i odgovornost za rezultate. Iz slabog ekonomskog razvoja Finske vidimo da sustav ne funkcionira. Onda se nešto mora ukloniti ili radikalno promijeniti.”
