TALLINN, Estonija — Skupina bjeloruskih hakerskih aktivista tvrdi da se infiltrirala u mrežu glavne KGB sigurnosne agencije u zemlji i pristupila osobnim dosjeima više od 8600 zaposlenika organizacije, koja još uvijek nosi svoje sovjetsko ime.
Vlasti nisu komentirale tu tvrdnju, ali se web stranica bjeloruskog KGB-a u petak otvarala s praznom stranicom na kojoj je pisalo da je “u procesu razvoja”.
U želji da potkrijepi svoju tvrdnju, bjeloruska skupina Cyber-Partisans objavila je popis administratora web stranice, svoju bazu podataka i zapisnike poslužitelja na svojoj stranici u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Koordinatorica skupine Yuliana Shametavets rekla je za Associated Press iz New Yorka da je napad na KGB “bio odgovor” šefu agencije Ivanu Tertelu, koji je ovaj tjedan javno optužio skupinu za planiranje napada na kritičnu infrastrukturu zemlje, uključujući nuklearnu elektranu .
“KGB provodi najveću političku represiju u povijesti zemlje i za to mora odgovarati”, rekao je Shametavets. “Radimo na spašavanju života Bjelorusa, a ne na njihovom uništavanju, kao što to rade represivne bjeloruske specijalne službe.”
Shametavets je rekao da je skupina uspjela pristupiti mreži KGB-a “prije nekoliko godina” i od tada pokušava hakirati njegovu web stranicu i bazu podataka. Nakon što je to uspjelo, rekla je da je Cyber-Partisans uspio preuzeti osobne datoteke više od 8600 zaposlenika KGB-a. da net
Na temelju tih podataka, Cyber-Partisans su pokrenuli chat bot na Telegramu koji bi omogućio Bjelorusima da identificiraju KGB operativce postavljanjem njihovih fotografija.
“Želimo pokazati da je u digitalnom svijetu nemoguće sakriti informacije i da će istina o političkim represijama isplivati na površinu, a oni koji su ih provodili bit će kažnjeni”, rekao je Šametavec.
Prošlog su tjedna Cyber-Partisans tvrdili da su se infiltrirali u računala u najvećoj tvornici gnojiva u zemlji kako bi izvršili pritisak na vladu da oslobodi političke zatvorenike. Državna tvornica Grodno Azot nije komentirala tvrdnju, ali je njezina web stranica nedostupna od 17. travnja.
Grodno Azot, s oko 7500 zaposlenih, ključni je proizvođač u zemlji, koji se uvelike oslanja na kemijsku industriju.
Bjelorusija, bliska saveznica Rusije, bila je potresena masovnim prosvjedima nakon izbora 2020. koji su autoritarnom predsjedniku Aleksandru Lukašenku donijeli njegov šesti mandat na vlasti – glasovanje koje su Zapad i oporba osudili kao lažne. Vlasti su odgovorile uhićenjem više od 35.000 ljudi i brutalnim premlaćivanjem tisuća njih. Mnoge glavne oporbene osobe uhićene su i osuđene na duge zatvorske kazne, dok su drugi pobjegli u inozemstvo.
Najstarija i najuglednija grupa za zaštitu ljudskih prava u zemlji Viasna kaže da su gotovo 1400 ljudi politički zatvorenici u Bjelorusiji, uključujući njezina osnivača i dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. Alesa Bialiatskog.
Cyber-Partizani izveli su nekoliko velikih napada na bjeloruske državne medije u posljednje četiri godine, a 2022. tri su puta hakirali bjeloruske željeznice, oteli kontrolu nad semaforima i sustavom upravljanja te paralizirali tranzit ruske vojne opreme u Ukrajinu preko Bjelorusija.
“Poručujemo bjeloruskim vlastima da će biti još gore ako ne prestanu s političkom represijom”, rekao je Shametavets. “Nastavit ćemo s napadima kako bismo nanijeli najveću štetu Lukašenkovom režimu.”
