Besplatno otključajte Editor’s Digest
Roula Khalaf, urednica FT-a, bira svoje omiljene priče u ovom tjednom biltenu.
Emmanuel Macron upozorio je da se EU suočava sa “smrtnom” prijetnjom gospodarskog pada, rastućeg neliberalizma i povratka rata izazvanog ruskom invazijom Ukrajine u punom opsegu.
Na Sveučilištu Sorbonne u četvrtak, francuski je predsjednik skicirao ponekad mračan portret izazova s kojima se Europa suočava i založio se za radikalne promjene u obrambenoj, monetarnoj i investicijskoj politici bloka.
“Moramo biti svjesni da je naša današnja Europa smrtna – može umrijeti – i ovisi o izborima koje sada donosimo”, rekao je. “Pravila igre su se promijenila.”
Rekao je da EU mora udvostručiti svoju financijsku moć kako bi svake godine uložio stotine milijardi eura u nove tehnologije, jače i dekarbonizaciju svog gospodarstva.
podržao ideju zajedničkog izdavanja duga za jačanje suradnje obrambene industrije i pozvao EU da razvije vlastiti “strateški koncept” za zajedničku europsku obranu kompatibilnu s NATO-om.
Također je predložio politiku “europskih preferencija” u obrambenoj i svemirskoj industriji koja će biti upisana u ugovore EU – proces koji će trajati godinama i biti predmet referenduma u nekim državama članicama.
Macron je također želio da monetarna politika Europske središnje banke više ne bude vođena samo ciljevima inflacije, s obzirom na to kako će borba protiv klimatskih promjena povećati cijene energije. Predložio je promjenu mandata banke kako bi se dodali ciljevi vezani uz gospodarski rast i klimu — potez koji bi također mogao zahtijevati promjenu ugovora.
Odvojeno od govora, Macronova povećana oštroumnost prema Rusiji bila je vidljiva u Bruxellesu dok su francuski diplomati gurali novi režim sankcija EU-a usmjeren na “destabilizacijske aktivnosti koje vodi Rusija”. Francuski plan bio bi usmjeren na subjekte poput paravojne skupine Wagner i ljudi koji vode operacije ruskog utjecaja uoči izbora za EU, poput prokremaljskog ukrajinskog oligarha Viktora Medvedchuka.
Prijedlog je napravljen uz potporu baltičkih država, Poljske i Nizozemske i “pomogao bi daljnjoj stigmatizaciji aktera destabilizacije predvođenih Rusijom i poslao snažan signal vladama koje su u iskušenju sklopiti ugovore s njima”.
Više od 100-minutni govor u četvrtak Macronovi su savjetnici nazvali Sorbonom II, što je povratni govor na drugi govor održan u kojem je naveo desetke prijedloga o svemu, od obrane do tehnologije za izgradnju Europe manje ovisne o drugim silama.
Francuski predsjednik pozdravio je napredak koji je EU od tada napravio prema izgradnji svoje “strateške autonomije” i ponovio svoj poziv Europi da preuzme više odgovornosti za svoju sigurnost.
“Moćna Europa se mora poštovati i osigurati vlastitu sigurnost. Mora imati granice i štititi ih. Mora uvidjeti rizike s kojima se suočava i pripremiti se na njih”, rekao je Macron.
Macronova 2017. dočekana je tada sa skepsom, posebno Njemačke koju je tada vodila Angela Merkel.
Za razliku od svog prethodnika koji je ignorirao taj govor, njemački kancelar Olaf Scholz reagirao je u roku od nekoliko sati rekavši: “I Francuska i Njemačka žele da Europa ostane jaka. Vaš govor sadrži dobre ideje o tome kako to možemo postići.”
Ali uzastopne krize pandemije Covida-19, ruski rat u Ukrajini i energetski šok koji je izazvao djelomično su pomaknuli EU u Macronovom smjeru. Istaknuo je odluku o zajedničkoj pomoći gospodarstvima bloka u oporavku od pandemije kao potvrdu svoje vizije.
Iako su neke francuske ideje, kao što je potreba za jačom industrijskom politikom, također dobile na snazi među državama članicama, mnogi drugi prijedlozi koje je Macron iznio 2017. naišli su na gluhe uši.
Macronova vizija 2017
Pet ideja iz Macronova prvog govora na Sorboni koje su oblikovale politiku EU-a:
1) Suverenija Europa manje ovisna o drugim silama postala je prioritet EU-a
2) Veća suradnja među državama članicama EU-a radi jačanja vojnih sposobnosti
3) Carbon granični porez na uvoz
4) Stroža trgovinska politika uključujući mjere za osiguravanje jednakih uvjeta za sve s trgovinskim partnerima
5) Potpora diljem EU-a za baterije za električna vozila i druge strateške industrije
Pet Macronovih prijedloga koji su napravili mali ili nikakav napredak:
1) Zajednički proračun za obranu i interventne snage do ranih 2020-ih
2) Središnji proračun eurozone kojim upravlja ministar financija EU-a i podupire namjenske poreze
3) Porez na financijske transakcije u cijeloj EU za financiranje međunarodnog razvoja
4) Smanjenje broja europskih povjerenika s 27 na 15
5) Polovica Europskog parlamenta bit će izabrana na listama kandidata za cijelu EU do 2024
Njegov je položaj također oslabljen na unutarnjem planu otkako je njegov centristički savez izgubio parlamentarnu većinu 2022., što otežava daljnje reforme, posebno jer ostavlja malo prostora za potrošnju.
Ankete o nadolazećim europskim izborima u lipnju pokazuju da Macronova lista zaostaje gotovo 15 bodova za popisom . Njegovi saveznici nadaju se da će borbeni govor dati poticaj posrnuloj kampanji, čiju listu predvodi malo poznata europarlamentarka po imenu Valérie Hayer.
Macron je pozvao na golema ulaganja EU-a u umjetnu inteligenciju, kvantno računalstvo, svemir, biotehnologiju, nuklearnu energiju i proizvodnju vodika, rekavši da su bloku potrebni instrumenti subvencija koje je lako primijeniti poput poreznih olakšica uvedenih prema američkom Zakonu o smanjenju inflacije.
Također je pozvao na strožu trgovinsku politiku EU-a koja bi uvijek zahtijevala poštivanje europskih ekoloških standarda i uzajamni pristup tržištu. AI i zelene tehnologije trebale bi biti obuhvaćene “izuzećima” iz politike slobodne trgovine, rekao je.
Kako bi financirao takve ambicije, Macron je ponovno ustvrdio da su EU-u potrebni vlastiti namjenski porezni prihodi poput graničnog poreza na ugljik koji je upravo stupio na snagu, poreza na financijske transakcije na razini cijele EU i većeg oporezivanja multinacionalnih kompanija eliminacijom tehnika premještanja dobiti — oboje predložio 2017., ali od tada nije usvojen. Također bi morala produbiti i povezati svoja tržišta kapitala, ustvrdio je, u još jednom dugo obećanom ali
“Sada je vrijeme da se Europa mora zapitati što želi biti”, rekao je Macron. “Ovo je odlučujući trenutak.”
