PEKING — Europa od Kine želi dvije stvari: prvo, promjenu svog relativno proruskog stava o ratu u Ukrajini. Drugo, smanjenje trgovinske neravnoteže — izvoz kineske robe u EU premašio je uvoz iz bloka od 27 zemalja za 291 milijardu eura (310 milijardi dolara) prošle godine.
Nije jasno hoće li se daleko stići na oba fronta.
Njemački kancelar Olaf Scholz postao je posljednji europski čelnik koji je napustio Kinu s obećanjima da će razgovarati, ali malo više. Čini se da kineske izjave na njegovim ovotjednim sastancima u Pekingu nisu imale temelja za pitanja koja dijele EU i Kinu.
Postoji neki razlog za nadu u Europi. Kina žarko želi strana ulaganja kako bi potaknula svoje tromo gospodarstvo. I Kina je uložila napore da popravi svoje odnose od Europe do Sjedinjenih Država i Australije, unatoč razlikama s njima.
Ali ta razmatranja možda neće nadmašiti veće strateške razloge koje Kina ima da se poveže s Rusijom dok traži alternativu globalnom poretku koji predvode SAD i za promicanje svojih kompanija za zelenu energiju dok pokušava izgraditi naciju u tehnološkog lidera.
I EU i SAD žale se da su kineske politike za promicanje zelene energije potaknule tvrtke da izgrade previše proizvodnih kapaciteta za električne automobile, solarne ploče i druge srodne proizvode.
Izvoz po niskim cijenama uzeo je danak solarnim tvrtkama u Europi i Americi i predstavlja potencijalnu prijetnju drugim industrijama. EU je prošle jeseni pokrenula istragu o kineskim subvencijama i mogla bi nametnuti carine na električna vozila izvezena iz Kine.
Kina je pristala na pregovore o proizvodnom kapacitetu sa SAD-om, ali je ostala ustrajna u obrani svog izvoza proizvoda zelene energije. Oni “ne samo da su obogatili globalnu ponudu i ublažili globalni inflacijski pritisak, nego su također dali važan doprinos globalnom odgovoru na klimatske promjene i prijelaz na zelenu i niskougljičnu energiju”, rekao je kineski čelnik Xi Jinping za Scholza.
Prekapacitiranost je također problem za Kinu. Stručnjaci su pozvali na bolju koordinaciju politika. tako da svaka pokrajina ne promiče iste industrije. Iako se time mogu izbjeći budući problemi, neće se smanjiti postojeći višak kapaciteta.
Ne slažu se svi u Europi da bi carine bile dobra stvar. Kina je glavno tržište za mnoge europske tvrtke, a neki strahuju da bi carine mogle izazvati trgovinski rat.
Njemačka gospodarska komora rekla je da bi željela da fokus bude na daljnjem otvaranju kineskih tržišta njemačkim tvrtkama. U skladu s tim razmišljanjem, Scholz je pozvao na pouzdan pravni sustav, zaštitu intelektualnog vlasništva i jednak pristup tržištu za strane tvrtke u Kini.
Ova su pitanja poprimila sve veću važnost kako se kineske tvrtke pojavljuju kao lideri u inovacijama u ključnim tehnologijama. Nedavno istraživanje komore među njemačkim tvrtkama pokazalo je da 5% smatra kineske konkurente liderima u inovacijama, a 11% to čini u automobilskom sektoru.
“Ovo je doista nova tema”, rekao je Maximilian Butek, izvršni direktor Njemačke gospodarske komore u istočnoj Kini. “A ako su te visoko konkurentne tvrtke još uvijek zaštićene od strane vlade, onda imamo zapravo globalne izazove koji proizlaze iz toga.”
Ako postoji nešto oko čega se većina Europe može složiti, to je nada da će se Kina osloniti na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča invaziju na Ukrajinu, koja je sada u trećoj godini bez ikakvih znakova popuštanja.
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je prije tri tjedna u Pekingu da je od kineskih čelnika zatražio “da stave značajnu težinu… na Rusiju kako bi utjecala na tijek događaja”. Pet dana kasnije, francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné rekao je nakon sastanka s kineskim kolegom da Francuska očekuje da Kina Rusiji prenese jasne poruke o Ukrajini.
Ovaj tjedan je na redu bio Scholz. “Riječ Kine ima težinu u Rusiji,” rekao je. “Zato sam zamolio predsjednika Xija da podrži Rusiju kako bi Putin konačno prekinuo svoju ludu kampanju, povukao svoje trupe i okončao ovaj užasni rat.”
Problem je u tome što Europa i Kina imaju bitno različita polazišta. Europa, zajedno sa Sjedinjenim Državama, kaže da je Rusija u krivu i da bi trebala povući svoje snage i napustiti Ukrajinu. Kina ne krivi Rusiju i kaže da bi svako mirovno rješenje trebalo riješiti zabrinutosti Rusije, kao i zabrinutosti Ukrajine i Zapada.
Kina je potkopala zapadne sankcije nastavljajući trgovinu s Rusijom, a Scholz i drugi izrazili su zabrinutost zbog izvješća da kineske tvrtke prodaju predmete “dvostruke namjene” koji pomažu Rusiji u izgradnji vojne opreme. Kina je okrivila SAD i druge za produljenje borbi isporukom oružja Ukrajini.
“Kina nije opskrbljivala oružje nijednoj strani i pravo je Kine da održava normalne ekonomske i trgovinske odnose s Rusijom”, rekao je Ding Chun, direktor Centra za europske studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju.
Kineska vlada dijeli želju drugih da vide kraj sukoba, ali čini se malo vjerojatnim da će vršiti pritisak na Rusiju da se povuče. Kineska izjava o razgovorima Xi-Scholz nije odgovorila na zahtjev njemačkog čelnika.
___
Doprinio je istraživač Associated Pressa Yu Bing.
