EU | Zakon o korporativnoj odgovornosti koji je Orpova vlada zaustavila mogao bi se potpuno urušiti zbog nedostatka vremena

Početak sve se jače čini da Petteri Orpon (kok) Direktiva EU o korporativnoj odgovornosti, koju vlada koči, neće biti dovršena tijekom sadašnjeg EU parlamenta i stoga bi mogla čak propasti zauvijek.

“Navala je stvarno teška. Smatram malo vjerojatnim da bi (predsjedavajuća EU) Belgija dala prijedlog o tome”, kaže potpredsjednik velikog parlamentarnog odbora koji se bavi poslovima EU Marija Guzenina (sd).

Prema njegovim riječima, revitalizacija direktive sada bi zahtijevala “čudo”.

– Ovo je stvarno velika šteta.

Svrha Direktive o korporativnoj odgovornosti bila je učiniti velike tvrtke u regiji EU odgovornima za kršenje ljudskih prava i okoliša u cijelom lancu vrijednosti. Odgovornost bi se također odnosila na podizvođače koji rade u zemljama izvan EU.

Zahvaljujući direktivi, potrošač u zemlji EU-a trebao bi moći vjerovati da su proizvodi proizvedeni etički od samog početka. Spriječilo bi se, primjerice, korištenje dječjeg rada, trgovina ljudima i ozbiljne štete za okoliš.

Veliki predsjednik odbora, premijerove stranke koalicije Heikki Auto kaže i on, da se stvar može pomaknuti i dalje od proljetnih EU izbora.

Autto uvjerava Finsku da i dalje podržava direktivu o korporativnoj odgovornosti za cijelu EU, iako je Finska upravo najavila da će glasovati protiv njezina razmatranja. Suzdržanost u odlučivanju u EU je praktički protivljenje.

“Finska i vlada sada rade zajedno kako bi osigurali odobrenje Direktive o korporativnoj odgovornosti kako bi se mogla riješiti ključna problematična područja za Finsku”, kaže Autto.

Odbor za siročad okrenuli su se na ciljnoj crti kako bi se usprotivili direktivi, pozivajući se na činjenicu da bi pravo na skupnu tužbu obećano žrtvama kršenja ljudskih prava prenaglo promijenilo trenutno finsko zakonodavstvo.

Autto kaže da je Španjolska, prethodno predsjedavajuća, “prekoračila svoje ovlasti” dovodeći kolektivnu tužbu do kompromisa. U grupnoj tužbi, na primjer, organizacija bi mogla braniti slučaj grupe ljudi na sudu.

Ministarstvo rada i gospodarstva podržalo bi prihvaćanje direktive, no Vlada je dala težinu kritičkom mišljenju Ministarstva pravosuđa. Skupnoj tužbi usprotivila se i Finska poslovna konfederacija (EK).

Fibs, najveća mreža korporativne odgovornosti u Nordiji, s druge strane objavio priopćenje, u kojem je zahtijevala da Finska “aktivno brani” direktivu. Fibs uključuje mnoge od najvećih finskih kompanija, kao što su Nokia, UPM, Fortum, Neste, Kone, SOK i Kesko.

Kompletno dogovoreno Direktiva je trebala biti odobrena 9. veljače, no protivljenje Njemačke i Finske već dogovorenom kompromisu u zadnji čas, među ostalim, uzrokovalo je belgijsko predsjedništvo odgodu postupka.

U Njemačkoj glavne vladine stranke, točnije socijaldemokrati i zeleni, podržavaju direktivu, ali je liberalna stranka, koja uživa manje od pet posto podrške, iskoristila svoj veto. Skupini birača u odsutnosti pridružile su se i Italija, Švedska i Estonija, svaka iz svojih razloga.

Za odobrenje je potrebna kvalificirana većina, odnosno najmanje 15 zemalja članica s najmanje 65 posto stanovništva EU.

Pitanje se još uvijek nije vratilo na radnu listu odbora stalnih predstavnika vlada EU, a vrijeme za tekstualne izmjene istječe. Posljednje zasjedanje EU parlamenta prije europskih izbora počinje 22. travnja. Ako se mijenja tekst, treba ostaviti vremena i za jezičnu provjeru.

Upiti se pojavljuju za desno-populističke i anti-EU stranke veliku izbornu pobjedu na europskim izborima u lipnju. Izborni rezultat utjecat će na to hoće li sljedeći parlament EU-a prihvatiti jednom ugašenu direktivu. Auto koalicije vjeruje da će za to biti dovoljno interesa iu sljedećem sazivu Sabora.

SDP-ov Guzenina, pak, kaže da se finska vlada na lak način kocka s direktivom o korporativnoj odgovornosti. Radni odjel Velikog odbora još uvijek čuo u srijedu ujutro stručnjaci u vezi sa spornom kolektivnom tužbom.

“U raspravi su ovi argumenti Ministarstva pravosuđa o rizicima koji su izneseni u vezi sa kolektivnom tužbom bili vrlo opasni”, kaže Guzenina.

Ministarstvo pravosuđa smatra da je opseg direktive nejasan i širok. Bila je zabrinuta da bi kolektivne tužbe mogle nadjačati sudski sustav.

“To je neodrživo kao objašnjenje i zaobilazi samo pitanje nejasnim insinuacijama”, kaže Guzenina.

S druge strane, Kokoumus Autto brine se vrlo ozbiljno.

“Tako velike i bitne promjene trebale bi se provesti kroz opsežne procjene utjecaja”, kaže Autto.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT