BRUXELLES — Europska unija namjerava ubrzati dio svog novca za pomoć Egiptu koristeći hitnu proceduru financiranja koja zaobilazi parlamentarni nadzor i druge zaštitne mjere, prema riječima predsjednika izvršne vlasti Unije.
Milijarda eura (1,1 milijarda dolara) namijenjena za to dio je većeg paketa od 7,4 milijarde eura (8 milijardi dolara) financijske pomoći toj sjevernoafričkoj državi koji je EU najavila 17. ožujka.
Egipat se godinama oslanjao na novčane donacije, često iz bogatih arapskih država Zaljeva, jer raste zabrinutost da bi ekonomski pritisak i regionalni sukobi mogli natjerati više migranata iz regije na obale Europe.
EU paket uključuje trogodišnje bespovratna sredstva i povoljne kredite za najmnogoljudniju zemlju arapskog svijeta. Većina sredstava — 5 milijardi eura (5,4 milijarde dolara) — poznata je kao makrofinancijska pomoć ili MFA, i bila bi uplaćena izravno Egipatskoj središnjoj banci.
Rijetko je da EU zaobiđe zaštitne mjere, ali izbori za Europski parlament zakazani su za 6. i 9. lipnja – vremenski rok koji bi, ako bi se provjere provele, usporio isporuku tog novca.
Imajući na umu te ankete, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je planove za “hitnu operaciju MFP-a do 1 milijarde eura” za Egipat, ističući u pismu predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsola da se “gospodarska i fiskalna situacija u zemlji brzo pogoršava .”
Pismo, u koje je Associated Press imao uvid, prethodilo je objavi sporazuma s Egiptom.
Von der Leyen je okrivila “vrlo veliku izloženost ekonomskim učincima ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, ratove u Gazi i Sudanu i napade Hutija u Crvenom moru” i rekla da je “imperativ osigurati da prvi značajan doprinos” stigne u Egipat do kraja 2024.
Da bi to učinila, Komisija bi koristila rijetko korišteni dio ugovora EU-a, članak 213, koji propisuje da 27 zemalja članica mora odobriti sredstva – ali ne i parlament, jedinu demokratski izabranu instituciju bloka.
Čak ni kad se COVID-19 proširio 2020. i kada je EU spašavala vlade od Balkana do Bliskog istoka, nije krenulo tim putem. Niti se koristi za održavanje ratom razorene ukrajinske ekonomije, iako je Kijev imao koristi od nje prije deset godina, kada je Rusija anektirala Krim i podigla cijene prirodnog plina.
Osim što uklanja potrebu za parlamentarnim nadzorom, hitni postupak financiranja također zaobilazi zahtjev za procjenom učinka na učinke pomoći.
Von der Leyen je rekla da će novi parlament koji će biti formiran nakon izbora za EU biti “u potpunosti uključen” u preostalih 4 milijarde eura (4,3 milijarde dolara) MFA Egiptu, koji će biti isplaćeni kada Kairo pristane provesti “sveobuhvatnije” reforme.
Ugovor također uključuje plan ulaganja od 1,8 milijardi eura (1,9 milijardi dolara) i 600 milijuna eura (647 milijuna dolara) u zajmovima, uključujući najmanje 200 milijuna eura (217 milijuna dolara) koji će ići Egiptu za “upravljanje migracijama”.
Novac po ubrzanom postupku ubrizgao bi prijeko potrebna sredstva u egipatsko gospodarstvo, koje je teško pogođeno godinama vladine štednje, pandemijom koronavirusa, posljedicama ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, a nedavno i Izraela i Hamasa rat u Gazi.
MFA su obično namijenjene vladama s velikim gospodarskim problemima i kako bi ih se potaknulo na uvođenje reformi. Ipak, Komisija priznaje da je Egipat “trom” u reviziji politike i da već ima “zaostale domaće reforme” koje treba riješiti.
Migracije su ključni čimbenik koji pokreće dogovor EU-a i Egipta. Kao i prethodnih godina, to će biti izborno pitanje u EU-u, a glavne stranke žele smanjiti dolaske kako bi uskratile krajnju desnicu goriva za kampanju.
Dogovor u Kairu uslijedio je samo nekoliko tjedana nakon što je zapečaćen pakt s Mauritanijom koji uključuje novac za pomoć zemlji – glavnom tranzitnom čvorištu za ljude koji se kreću kroz Afriku prema Europi – za jačanje granične sigurnosti.
Značajniji sporazum postignut je s Tunisom prošlog srpnja, proširujući model koji je blok razvio s Turskom 2015. kako bi se zaustavio dolazak migranata u Europu.
Iako egipatska obala nije bila ključna polazna rampa za krijumčare ljudi koji šalju pretrpane brodove preko Sredozemnog mora u Europu, Egipat se suočava s migracijskim pritiscima iz regije, s dodatnom prijetećom prijetnjom da bi se rat Izraela i Hamasa mogao preliti preko njegovih granica.
Komisija je, na upit AP-a koje uvjete Egipat treba poštovati da bi dobio hitna sredstva, rekla da bi “relevantne i izvedive reformske prioritete trebalo (trebati) odabrati uzimajući u obzir odgovarajući vremenski horizont.”
Na web stranici Komisije stoji da makrofinancijska pomoć mora biti “iznimne prirode” i da je “preduvjet za dodjelu MFP-a poštivanje ljudskih prava i učinkovitih demokratskih mehanizama”.
Amnesty International je zamolio EU da stavi kršenje prava u središte odnosa s Egiptom – a Komisija priznaje da su “izazovi ljudskih prava u Egiptu i dalje značajni”.
Ipak, izvršna vlast EU-a tvrdi da je “političko vodstvo u Egiptu poduzelo nekoliko koraka stavljajući veći naglasak na važnost poštivanja ljudskih prava” posljednjih godina.
Ranije ovog mjeseca, Egipat je pustio svoju valutu u opticaj i najavio dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o povećanju svog zajma za spas s 3 milijarde dolara na 8 milijardi dolara, čime se podupire gospodarstvo pogođeno zapanjujućim nedostatkom strane valute i skokovitom inflacijom.
Blagajna Kaira također će se napuniti s 35 milijardi dolara iz golemog projekta koji uključuje konzorcij iz Emirata za zajednički razvoj mediteranskog grada Ras el-Hekma.
Otkako je došao na vlast 2013., egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sissi uvelike se oslanjao na arapske države Zaljeva, odakle je procijenjeno da je više od 100 milijardi dolara ušlo u Egipat putem depozita Središnje banke, pomoći u gorivu i druge potpore.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o pitanjima migracije na
