Ekonomska politika | Stručnjaci sumnjaju u daljnju prilagodbu koju planira Vlada: “Prevelika kategorija mjerenja”

Finska milijarde iznosa predstavljenih za potrebu daljnje prilagodbe javnih financija brzo su napuhane.

Vlada i Ministarstvo financija dali su oštre procjene koliko je novih teških gospodarskih odluka sada potrebno.

Ministarstvo je ocijenilokako bi se izbjegla EU fiskalna “kategorija promatranja”, Vlada mora odlučiti o dodatnim uštedama od najmanje tri milijarde eura već ove godine.

To je tako velik paket da Vlada praktički ne može preživjeti bez povećanja poreza. I ovo je premijer Petteri Orpo (kuhati) potvrdio je u javnosti.

Pellervovo ekonomsko istraživanje (PTT) CEO Markus Lahtinen dodatnu prilagodbu od tri milijarde eura smatra prevelikom.

Po Lahtinenu, primjeren iznos mogao bi biti oko 1,5 milijardi eura.

“Ove procjene od tri milijarde su, po mom mišljenju, prevelike za ovu situaciju”, kaže Lahtinen za STT.

Ravnatelj Laborena, nekadašnjeg Istraživačkog instituta za plaće Mika Maliranta kaže da su prethodne odluke o prilagodbi već povećale rizik od produljene recesije u finskom gospodarstvu.

“Sada ako se povrh toga donose odluke te razine, ti će se rizici vrlo značajno povećati. Bilo bi dobro razmisliti o tome prije nego što se odlučimo za tri milijarde”, komentirao je Maliranta za STT.

U svakom slučaju, čini se da je pred nama velika dodatna prilagodba. Potom je, smatra Maliranna, važno da se koriste sve tri metode, odnosno smanjenje potrošnje, povećanje poreza i strukturne mjere.

“Kako će se staviti naglasak između ovo troje je politička odluka”, kaže Maliranta.

Lahtinen smatra da povećanje poreza također mora imati značajnu ulogu u dodatnim mjerama. Prema njegovom mišljenju, u socijalnom osiguranju više se ne mogu raditi veliki rezovi. Prema Lahtinenu, ne treba rezati ni peraje budućeg rasta, odnosno obrazovanja i istraživanja.

Ja sam u Lahtiju smatra, primjerice, da bi se oporezivanje duhana i alkohola moglo povećati više nego što je do sada odlučeno.

Lahtinen spominje i tzv. solidarni porez koji plaćaju osobe s visokim primanjima, a koji je vlada odlučila relaksirano nastaviti. Prema njegovim riječima, u sadašnjoj teškoj situaciji nemoguće je razmišljati o smanjenju oporezivanja osoba s visokim primanjima.

Osim toga, smatra Lahtinen, veći dio smanjenja premija osiguranja za slučaj nezaposlenosti mogao bi se preliti državi.

Rekao bih da bi se iz toga još moglo uzeti barem pola milijarde eura.

Maliranta, pak, predlaže povećanje sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost, čime bi se moglo prikupiti puno više poreznih prihoda. Primjerice, porez na dodanu vrijednost na hranu trenutno iznosi 14 posto, dok je opća stopa poreza na dodanu vrijednost 24 posto. Purra je također bljesnula kako Alvi podiže hranu U časopisu Talouselämä u prosincu.

Maliranta navodi da bi povećanje hrane Alvi imalo negativne učinke na raspodjelu prihoda. Povećanje poreza teško bi pogodilo osobe s niskim primanjima, pri čemu bi relativno veliki dio njihovih prihoda odlazio na hranu. U istom kontekstu, smatra Malirantna, treba donijeti i korektivna rješenja transfera dohotka.

“Ujednačavanjem stopa poreza na dodanu vrijednost dobili bi se toliki porezni prihodi da bi bili dovoljni i za korektivne, kompenzacijske mjere”, kaže Maliranta.

Ministarski upravitelj proračuna Mika Niemelä kaže da postoji više razloga za povećanje potrebe za prilagodbom.

Prvo, socijalne regije prošle su godine ostvarile veći manjak od očekivanog.

Za to smo izdvojili milijardu eura, ali to nije dovoljno, kaže Niemelä.

Država će 2025. nadoknaditi socijalne regije za deficite koji su napravili prošle godine. Prema Niemeläu, iznos koji treba nadoknaditi uskoro će porasti na 1,45 milijardi eura.

Drugi razlog je veće smanjenje državnih doprinosa općina od očekivanog. Naknada za općine može povećati državnu potrošnju.

Osim toga, najnovija gospodarska prognoza ministarstva je sumornija nego prije. Niemelä kaže da naplata poreza sada izgleda slabija nego u prethodnim procjenama.

Finska deficit javnih financija u ovoj godini trebao bi iznositi 3,5 posto, au idućoj godini 3,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Deficit će prijeći granicu od tri posto prema ekonomskim pravilima EU-a.

Prema Niemeläu, opasnost je da će Finska biti podvrgnuta proceduri prekomjernog deficita EU-a. Dakle, cilj je smanjiti deficit na manje od tri posto.

Pritisak na prilagodbu donosi i cilj zapisan u Vladinom programu, prema kojem deficit ne bi trebao biti veći od jedan posto BDP-a na kraju izbornog razdoblja.

“Prema trenutnoj prognozi, to se neće dogoditi i zahtijevat će neke nove radnje.”

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT