KAIRO — Egipat je u srijedu pustio svoju valutu u opticaj i najavio dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o povećanju zajma za spašavanje s 3 milijarde dolara na 8 milijardi dolara, čime se podupire gospodarstvo pogođeno zapanjujućim nedostatkom strane valute i naglo rastućom inflacijom.
Kolacija egipatske funte, u kombinaciji s naglim povećanjem glavne kamatne stope, namijenjena je borbi protiv inflatornih valova i privlačenju stranih ulaganja. Mjere, koje je središnja banka Egipta objavila rano u srijedu, bile su među ključnim zahtjevima MMF-a za povećanje njegovog zajma za spašavanje od 3 milijarde dolara na koji su se obje strane složile 2022. Središnja banka, poznata kao CBE, povećala je ključnu kamatnu stopu za 600 baznih bodova na 27,75%.
Nakon objave, funta je počela plutati i unutar nekoliko sati izgubila je više od 60% svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Do kraja dana, komercijalne banke trgovale su američkom valutom po više od 50 funti za 1 dolar, u odnosu na oko 31 funtu.
Vrijednost fluktuirajuće valute svaki dan određuju trgovci na globalnim tržištima, a ne vladine politike. Na taj način, plutajuća valuta nameće disciplinu: investitori imaju tendenciju kupovati valutu nacije s razboritom ekonomskom politikom, podižući njezinu vrijednost.
Nasuprot tome, tržište obično izbjegava valute slabo upravljanih gospodarstava, održavajući njihovu vrijednost niskom. Često kažnjava zemlje koje imaju ogromne deficite ili koje nesmotreno tiskaju novac i potiču inflaciju. Crna tržišta se pojavljuju kada vlada fiksira vrijednost svoje valute iznad onoga što tržište misli da vrijedi, što se dogodilo u Egiptu.
Egipatsko gospodarstvo teško je pogođeno godinama vladine štednje, pandemijom koronavirusa, posljedicama ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu i najnovijim ratom Izraela i Hamasa u Gazi. Napadi Hutija na brodske rute u Crvenom moru smanjili su prihode od Sueskog kanala, koji je glavni izvor strane valute. Napadi su prisilili promet dalje od kanala i oko vrha Afrike.
Rat u Ukrajini, koji je uzdrmao globalnu ekonomiju, pogodio je Egipat bez novca jer je financijski ranjiv – najmnogoljudnija arapska zemlja najveći je svjetski uvoznik pšenice i treba kupovati većinu svoje hrane od drugih zemalja kako bi prehranila svoje više od 104 milijuna stanovnika.
CBE je priopćio da će njegove mjere u srijedu pomoći okončati crno tržište valuta i usporiti inflaciju, koja je posljednjih mjeseci dosegla neviđene razine. Godišnja stopa inflacije u siječnju je prema službenim podacima iznosila više od 31 posto.
“CBE će nastaviti ciljati inflaciju kao svoje nominalno sidro, dopuštajući da tečaj određuju tržišne sile”, rekla je središnja banka.
Vlasti su također rekle da je CBE uspio “osigurati sredstva” za potrebe tržišta – što je pokazatelj da očekuju da će se tečaj stabilizirati.
“Imamo dovoljno strane valute da pokrijemo naše obveze, osobito nakon ujednačavanja tečaja”, rekao je guverner središnje banke Hassan Abdalla na konferenciji za novinare. Rekao je da će se CBE usredotočiti na usporavanje dvoznamenkaste inflacije.
“Nećemo oklijevati poduzeti bilo kakve mjere u borbi protiv inflacije”, rekao je.
Analitičari vjeruju da je izvor sredstava prošlotjedni ugovor vrijedan više milijardi dolara s konzorcijem iz Emirata o zajedničkom razvoju mediteranskog grada Ras el-Hekma, 350 kilometara (oko 220 milja) sjeverozapadno od Kaira. Egipat će od tog posla dobiti 35 milijardi dolara.
Rastuće cijene osnovnih dobara produbile su poteškoće s kojima se suočava srednja klasa i siromašni Egipćani. Trpe zbog poskupljenja otkako je vlada 2016. započela s ambicioznim programom reformi kako bi preuredila uništeno gospodarstvo. Gotovo 30% Egipćana živi u siromaštvu, prema službenim podacima.
Nova devalvacija i povećanje kamata nanijet će dodatnu bol Egipćanima koji se već bore s skokom cijena, rekao je Hamish Kinnear, viši analitičar u tvrtki za obavještavanje o riziku Verisk Maplecroft.
Mjere središnje banke utrle su put sporazumu s MMF-om o povećanju zajma za spas na 8 milijardi dolara, u odnosu na 3 milijarde dolara nakon maratonskih pregovora. Sporazum, objavljen u srijedu kasno poslijepodne, još treba odobrenje izvršnog odbora MMF-a, koji bi se trebao sastati ovog mjeseca.
“Vlasti pokazuju snažnu predanost promptnom djelovanju u svim kritičnim aspektima svog programa gospodarskih reformi”, rekla je Ivanna Vladkova Hollar, šefica misije MMF-a za Egipat, dodajući da glavne reforme uključuju slobodno plivajući tečaj i usporavanje potrošnje na infrastrukturu za smanjenje inflacije.
Egipatski premijer Moustafa Madbouly rekao je da će novi sporazum omogućiti vladi primanje zajmova od drugih financijskih institucija, uključujući Svjetsku banku.
___
AP-ov pisac o ekonomiji Paul Wiseman iz Washingtona pridonio je ovom izvješću.
