NAIROBI, Kenija — Agencije UN-a upozorile su da se otpad od elektronike gomila diljem svijeta, dok su stope recikliranja i dalje niske i vjerojatno će još više pasti.
Agencije su mislile na “e-otpad”, koji se definira kao odbačeni uređaji s utikačem ili baterijom, uključujući mobilne telefone, elektroničke igračke, televizore, mikrovalne pećnice, e-cigarete, prijenosna računala i solarne ploče. Ne uključuje otpad iz elektroničkih vozila, koji spadaju u posebnu kategoriju.
U izvješću objavljenom u srijedu, UN-ova Međunarodna unija za telekomunikacije i istraživački ogranak UNITAR rekli su da je oko 62 milijuna tona “e-otpada” proizvedeno 2022. godine, dovoljno da se popune tegljači-prikolice koje se mogu poredati branik uz branik diljem svijeta. Na putu je doseći 82 milijuna tona do 2030. godine.
Metali — uključujući bakar, zlato i željezo — činili su polovicu od 62 milijuna tona, ukupne vrijednosti oko 91 milijardu dolara, navodi se u izvješću. Plastika je činila 17 milijuna tona, a preostalih 14 milijuna tona uključuje tvari poput kompozitnih materijala i stakla.
UN kaže da je 22% mase e-otpada pravilno prikupljeno i reciklirano 2022. Očekuje se da će pasti na 20% do kraja desetljeća zbog “nevjerojatnog rasta” takvog otpada zbog veće potrošnje, ograničenih mogućnosti popravka , kraći životni ciklus proizvoda, sve veća “elektronifikacija” društva i neadekvatna infrastruktura za gospodarenje e-otpadom, navode agencije.
Kažu da su neki od odbačenih elektroničkih uređaja sadržavali opasne elemente poput žive, kao i metale rijetke Zemlje za kojima žude proizvođači tehnološke industrije. Trenutno se samo 1% potražnje za 17 minerala koji čine rijetke metale zadovoljava recikliranjem.
Oko polovice cjelokupnog e-otpada nastaje u Aziji, gdje nekoliko zemalja ima zakone o e-otpadu ili ciljeve prikupljanja, navodi se u izvješću. Stope recikliranja i prikupljanja prelaze 40% u Europi, gdje je proizvodnja otpada po glavi stanovnika najveća: gotovo 18 kilograma (39 funti).
U Africi, koja proizvodi najmanje od svih pet velikih svjetskih regija, stope recikliranja i prikupljanja kreću se oko 1%, navodi se.
“Najnovije istraživanje pokazuje da će globalni izazov koji predstavlja e-otpad samo rasti”, rekao je Cosmas Luckyson Zavazava, voditelj ITU ureda za razvoj telekomunikacija. “Budući da manje od polovice svijeta primjenjuje i provodi pristupe za upravljanje problemom, ovo podiže uzbunu za dobre propise za poticanje prikupljanja i recikliranja.”
Za neke, e-otpad predstavlja način zarađivanja novca prekopavanjem po smeću u zemljama u razvoju kako bi pronašli željenu robu, unatoč zdravstvenim rizicima.
Na odlagalištu Dandora gdje završava smeće prikupljeno iz kenijske prijestolnice Nairobija – iako ga je sud prije više od jedne generacije proglasio punim – smetlari pokušavaju zaraditi za život prebirući po smeću za e-otpad koji se može prodati tvrtkama kao recikliran materijal.
Steve Okoth se nada da će se tok nastaviti kako bi mogao zaraditi, ali svjestan je rizika.
“Kada e-otpad dođe ovamo, sadrži prah koji utječe na moje zdravlje”, rekao je, dodavši da kada se elektronički uređaji zagrijavaju, ispuštaju plinove i on “ne može doći na posao zbog problema s prsima”.
Međutim, Okoth je rekao da nemaju druge mogućnosti: “Sada smo navikli na dim jer ako ne ideš na posao, nećeš jesti.”
Postrojenja za recikliranje, poput centra za WEEE u Nairobiju, imaju sabirna mjesta diljem Kenije, gdje se ljudi mogu sigurno riješiti stare električne opreme.
“Popisujemo stavke”, rekla je Catherine Wasolia, glavna operativna direktorica WEEE-a, kako bismo provjerili podatke o dostavljenim uređajima i očistili ih. Zatim testiraju svaki kako bi procijenili “može li se ponovno upotrijebiti ili prenamijeniti.”
Stručnjak za e-otpad George Masila zabrinut je zbog utjecaja elektroničkog otpada na tlo.
“Kada imate sav ovaj e-otpad – bilo na odlagalištima ili nemilosrdno odložen bilo gdje drugdje – to bi moglo imati velike posljedice na tlo”, rekao je Masila. “Svake godine pada kiša i voda teče i privlači sve te elemente koji se talože u okoliš. Imate kontaminiranu vodu.”
Rekao je da su veće recikliranje i ponovna uporaba takvih materijala “neke od stvari koje bismo trebali razmotriti.”
Autori izvješća priznali su da mnogi ljudi u zemljama u razvoju plaćaju svoje račune prikupljanjem takvog e-otpada i pozvali su ih da budu obučeni i opremljeni kako bi takav rad učinili sigurnijim.
“Moramo pokušati podržati te ljude koji pokušavaju pronaći svoju nišu”, rekao je Ruediger Kuehr, viši upravitelj programa održivih ciklusa u UNITAR-u.
__
Keaten se javio iz Ženeve.
