Taipei, Tajvan — Očekuje se da će Ukrajina, trgovina i ulaganja dominirati prvim putovanjem kineskog čelnika Xi Jinpinga u Europu u pet godina, dok azijski div obnavlja svoje odnose s inozemstvom nakon dužeg izbivanja tijekom pandemije Covid-19.
Xi će započeti turneju u Parizu u ponedjeljak, sastankom s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je naglašavao ideju europske strateške autonomije od SAD-a Tijekom prošlogodišnjeg posjeta Pekingu, Macron je izazvao kontroverzu rekavši da se Francuska neće nužno uvijek slagati s SAD u vanjskoj politici, očito upućivanje na američku potporu samoupravnoj republici Tajvanu, za koju Kina tvrdi da je njezin teritorij koji će biti pripojen silom ako bude potrebno.
Nakon odlaska iz Francuske, Xi će posjetiti Mađarsku i Srbiju, koje se smatraju prijateljski nastrojenim prema Kini i bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, odbacujući kritike Zapada o njegovoj sveobuhvatnoj invaziji na Ukrajinu.
Xijeve posjete Europi pomno će se pratiti u Washingtonu zbog znakova sve manje potpore njegovim ključnim vanjskopolitičkim ciljevima.
Kineski čelnik doputovat će u Francusku upravo u trenutku kada Pariz privodi završne detalje pripremama za domaćinstvo Ljetnih olimpijskih igara, događaja u koji Kina ulaže ogroman nacionalni prestiž.
Francuska vidi Xijev posjet, kojim se službeno obilježava 60 godina francusko-kineskih diplomatskih odnosa, kao važan diplomatski trenutak te se želi usredotočiti na šire odnose Kine s EU-om. Macron je u ponedjeljak pozvao predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen na razgovore.
Dolazi mjesec dana prije nego što Macron, koji se pozicionira kao diplomatski vođa Europe, ugosti Bidena u sličnom državnom posjetu.
To je također znak “dobrih vibracija iz Macronova posjeta Kini u travnju prošle godine”, rekla je Kerry Brown, profesorica kineskih studija i ravnateljica Instituta Lau China na King’s Collegeu u Londonu.
“Ovo je vrlo strateški posjet Xija Europi. A u njegovom itineraru sada možete predočiti rune kineske politike prema Europi, jačajući tradicionalne veze koliko god je to moguće i jačajući nove,” rekao je Brown.
Xi također posjećuje Budimpeštu, gdje se mađarski premijer Viktor Orbán, na vlasti 14 godina, suočava s političkim izazovima oporbe zbog svog autoritarnog stila.
Mađarska se nalazi na sredini između svog članstva u EU i NATO-u i neobične otvorenosti prema diplomatskim i trgovinskim odnosima s istočnim autokracijama kao što su Rusija i Kina.
Orbán, desničarski populist koji je uspostavio bliske veze s Rusijom, mjesecima je odgađao ulazak Švedske u NATO. Kina je navela širenje NATO-a kao provociranje Rusije da napadne Ukrajinu.
Mađarska je prva članica EU-a koja sudjeluje u Xijevoj inicijativi Pojas i put koja nastoji izgraditi milijarde dolara vrijednih cesta, luka, elektrana i druge infrastrukture diljem Azije, Afrike i šire.
Orbán je bio jedini čelnik EU-a koji je prisustvovao konferenciji u Pekingu o BRI-ju, koja je kritizirana zbog zatrpavanja zemalja sudionica u dugove i neispunjavanja obećanih ulaganja, nešto zbog čega je Italija odustala prošle godine.
Unatoč tome, mađarska je vlada produbila svoje gospodarske veze s Kinom, pri čemu je najviše pozornosti privukla proliferacija kineskih tvornica baterija za električna vozila (EV) diljem zemlje. U blizini Debrecena, drugog po veličini grada u Mađarskoj, u tijeku je izgradnja tvornice baterija za električna vozila, površine gotovo 550 hektara, vrijedne 7,3 milijarde eura (7,9 milijardi dolara), najveće izravne strane investicije u Mađarskoj.
Kina je također uložila velika sredstva u infrastrukturu kako bi povezala Mađarsku sa svojim južnim susjedom Srbijom, Xijevom sljedećom postajom na njegovoj europskoj turneji.
Godine 2014. Mađarska i Srbija sklopile su sporazum s Pekingom o modernizaciji željeznice između svojih glavnih gradova Budimpešte i Beograda, dio plana Pojasa i puta za povezivanje s lukom Pirej u Grčkoj pod kineskim nadzorom, na jugu, ulaz točka za kinesku robu za srednju i istočnu Europu.
Očekuje se da će projekt vrijedan više od 2 milijarde dolara biti dovršen 2026. godine, nakon brojnih odgoda.
Xi će u Srbiji razgovarati s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, s čijom je vladom Kina izgradila snažne odnose.
Dvije zemlje imaju dugu povijest prijateljstva, posebice od 1999. godine, kada je NATO bombardirao kinesko veleposlanstvo u Beogradu, ubivši tri kineska državljanina, tijekom zračnog rata kako bi se okončalo srbijansko brutalno slamanje etničkih albanskih separatista na Kosovu.
SAD se ispričao, rekavši da je kriv pogrešan odabir meta, ali incident je doveo do nasilnih napada na američka diplomatska postrojenja u Kini i potaknuo antiameričko raspoloženje u obje zemlje koje traje do danas.
Godine 2022., nedugo nakon ruskog napada na Ukrajinu, Srbija je primila polutajnu isporuku sofisticiranog kineskog protuzračnog sustava u šest transportnih zrakoplova kineskog ratnog zrakoplovstva Y-20. Isporuku oružja preko teritorija najmanje dvije države članice NATO-a, Turske i Bugarske, stručnjaci su vidjeli kao demonstraciju rastućeg globalnog dosega Kine.
Kina tvrdi da je neutralna u ukrajinskom sukobu, ali Xi i Putin izjavili su da njihove vlade imaju “prijateljstvo bez ograničenja” prije napada Moskve na Ukrajinu. Kina je odbila nazvati ruski napad invazijom i optužena je za jačanje kapaciteta Rusije za proizvodnju oružja i njene vojne prednosti protiv Ukrajine, koja čeka desetke milijardi zapadnjačke vojne pomoći.
Američki zakon o vojnoj pomoći usvojen prošli tjedan izdvaja 61 milijardu dolara za Ukrajinu, kao i 8 milijardi dolara za suzbijanje kineskih prijetnji u Tajvanu i Indo-Pacifiku, što je Kina osudila kao opasnu provokaciju.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je američki stav o kineskoj obrambenoj trgovini s Rusijom licemjeran kada se uzme u obzir uz količinu vojne pomoći koju Washington pruža Kijevu.
Kina poriče prodaju oružja Rusiji, a SAD kaže da nije pronašao nikakve izravne dokaze za takve dokaze. Međutim, Kina prodaje alatne strojeve, mikroelektroniku i drugu tehnologiju koju Moskva zauzvrat koristi za proizvodnju projektila, tenkova, zrakoplova i drugog oružja za upotrebu u svom ratu protiv Ukrajine, prema američkoj procjeni.
___
Pisci Associated Pressa Angela Charlton iz Pariza i Justin Spike iz Budimpešte, Mađarska, doprinijeli su ovom izvješću.
