Danski kompromis mogao bi ponovno probuditi europsku strast za bankoosiguranjem

Besplatno otključajte Editor’s Digest

Roula Khalaf, urednica FT-a, bira svoje omiljene priče u ovom tjednom biltenu.

Danski kompromis zvuči kao plan za izbjegavanje kalorija za vrijeme kave. Ali to može biti ono što potiče konsolidaciju među europskim bankama i osiguravateljima.

Datira još od vremena kada je Danska predsjedala EU-om 2012. godine, kompromis je navodno bio privremena iznimka od baselskih pravila za osiguravajuća društva. Bio je to politički potez zemljama poput Francuske gdje je model bankoosiguranja najčešći. Umjesto toga, ovaj regulatorni tretman će vjerojatno postati stalna stvar.

Bankoosiguranje je nekoć bilo uobičajeno diljem Europe. Nakon financijske krize banke koje su se borile prodale su ili izdvojile jedinice osiguranja: britanski RBS (sada NatWest) izdvojio se iz Direct Linea; ING nizozemskog osiguravatelja NN.

U Francuskoj i Italiji model nastavlja živjeti s tvrtkama poput Crédit Agricole i Intesa Sanpaolo koje vode velika osiguravajuća poduzeća. Distribucija unutar poslovnica banke nudi značajne uštede u odnosu na samostalne osiguravatelje.

Te će se prednosti pojačati ako, kao što se očekuje, EU dopusti klauzulu o kapitalnoj olakšici za bankoosiguranje kada kasnije ove godine budu objavljeni službeni planovi za provedbu Basela. Prethodno je osiguravajućim podružnicama tipično dodijeljen ponder rizika kapitala od 370 posto. Prema novim Baselskim pravilima, taj bi ponder trebao pasti na 250 posto. Obrazloženje je da osiguranje strogo reguliraju zasebne regionalne vlasti, ali će banke i dalje izdvajati manje kapitala za isti rizik.

Uzmimo Intesu Sanpaolo: danas ima oko 24 milijarde eura imovine ponderirane rizikom za svoje poslove osiguranja. Ako se ponderiranje kreće prema očekivanjima, to bi smanjilo svoje RWA za oko 8 milijardi eura. To bi značilo oko 0,4 postotna boda na njegov omjer kapitala CET 1 od 13,7 posto od prosinca.

Iako, sve u svemu, najnovija Baselska pravila mogu zahtijevati više kapitala za većinu banaka, ovaj bi danski kompromis trebao osiguranje učiniti privlačnijim prijedlogom.

Doista, UniCredit će vjerojatno otkupiti i konsolidirati svoje poslove osiguranja, koji se trenutno drže u okviru zajedničkih ulaganja s osiguravajućim društvima. Pod pretpostavkom da se Baselski proces odvija prema očekivanjima, ovaj potez ne bi mogao značiti nikakve promjene u kapitalnim potrebama nakon prve godine, dok bi dodao 3 posto zaradi po dionici, smatra Andrea Filtri iz Mediobance.

Veliki osiguravatelji banaka poput francuske Crédit Agricole i KBC iz Belgije mogli bi profitirati na promjenama pravila. Izvršni direktor Unicredita, Andrea Orcel, željan dogovora, mogao bi se čak potaknuti da kupi još jednu osiguravajuću tvrtku.

Mnogo se raspravljalo o ideji paneuropskog šampiona financijskih usluga, ali se malo djelovalo. Danski kompromis barem daje neki razlog za ponovno razmatranje tih mogućnosti.