Žena nosi masku za lice dok radi za svojim stolom.
- Nova studija o utjecaju Covid-19 otkrila je dramatičniji pad prosječnog životnog vijeka nego što se mislilo.
- Nalazi su zadali udarac desetljećima dugom rastu očekivanog životnog vijeka u svijetu.
- Međutim, nisu sve loše vijesti jer ljudi i dalje žive daleko dulje nego što su prije živjeli unatoč nazadovanju tijekom pandemije.
Ovo je označilo nagli preokret tijekom desetljeća dugog porasta očekivanog životnog vijeka u svijetu, prema stotinama istraživača koji su pretraživali podatke američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
“Za odrasle diljem svijeta, pandemija Covid-19 imala je dublji utjecaj od bilo kojeg događaja viđenog u posljednjih pola stoljeća, uključujući sukobe i prirodne katastrofe”, rekao je Austin Schumacher, istraživač IHME-a i glavni autor studije objavljene u časopisu The Lancet. .
Tijekom 2020.-2021. očekivani životni vijek smanjio se u 84 posto od 204 analizirane zemlje i teritorija, “pokazujući razorne potencijalne učinke” novih virusa, rekao je u izjavi.
Stopa smrtnosti osoba starijih od 15 godina porasla je za 22 posto za muškarce i 17 posto za žene tijekom tog vremena, procjenjuju istraživači.
PROČITAJ VIŠE |
Mexico City, Peru i Bolivija neka su od mjesta gdje se očekivani životni vijek najviše smanjio.
Ali bilo je dobrih vijesti u ažuriranim procjenama IHME-ove značajne studije o globalnom teretu bolesti.
Pola milijuna manje djece mlađe od pet godina umrlo je 2021. u odnosu na 2019., čime se nastavlja dugogodišnji pad smrtnosti djece.
Istraživač IHME-a Hmwe Hmwe Kyu pozdravio je ovaj “nevjerojatan napredak”, rekavši da bi se svijet sada trebao usredotočiti na “sljedeću pandemiju i rješavanje golemih razlika u zdravlju među zemljama”.
I unatoč nazadovanju tijekom pandemije, ljudi još uvijek žive daleko dulje nego prije.
Između 1950. i 2021. prosječni životni vijek pri rođenju porastao je za 23 godine, s 49 na 72, rekli su istraživači.
16 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s Covidom
Covid je bio odgovoran za 15,9 milijuna viška smrti tijekom 2020.-2021., bilo izravno od virusa ili neizravno zbog poremećaja povezanih s pandemijom, procjenjuju istraživači.
To je milijun više smrtnih slučajeva nego što je ranije procijenila Svjetska zdravstvena organizacija.
Višak smrtnih slučajeva izračunava se usporedbom ukupnog broja umrlih s brojem koji bi se očekivao da nije bilo pandemije.
Barbados, Novi Zeland i Antigva i Barbuda bili su među zemljama s najnižom stopom prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom pandemije, djelomično odražavajući kako su izolirani otoci često bili pošteđeni najvećeg opterećenja Covida.
Studija je također pokazala kako se stanovništvo mnogih starijih, dobrostojećih zemalja počelo smanjivati, dok brojke nastavljaju rasti u manje bogatim zemljama.
Ova dinamika “donijet će društvene, ekonomske i političke izazove bez presedana, kao što je nedostatak radne snage u područjima gdje se mlađa populacija smanjuje i nestašica resursa u mjestima gdje broj stanovnika nastavlja brzo rasti”, upozorio je Schumacher.
“Države diljem svijeta morat će surađivati na dobrovoljnom iseljavanju”, dodao je.
