Ostanite informirani uz besplatna ažuriranja
Jednostavno se prijavite na Roba myFT sažetak — isporučuje se izravno u vašu pristiglu poštu.
Prema Svjetskoj banci, malo je vjerojatno da će cijene energije i drugih roba iu nadolazećim godinama biti glavna sila deflacije, kočeći središnje banke u njihovim nastojanjima da smanje kamatne stope.
Multilateralni zajmodavac naveo je u izvješću objavljenom u četvrtak da je oštar pad cijena roba u posljednje dvije godine zaustavljen jer geopolitičke napetosti sužavaju opskrbu, a potražnja za industrijskim metalima i onima koji se koriste u energetskoj tranziciji nastavlja rasti.
Globalne cijene sirovina pale su 40 posto između sredine 2022. i sredine 2023., a među njima su cijene nafte, plina i pšenice koje su oštro pale. To je pomoglo smanjiti globalnu inflaciju za oko 2 postotna boda u tom razdoblju, prema banci.
No tijekom prošle godine cijene su stale na plato, prema indeksu Svjetske banke, stavljajući točku na ovaj deflacijski pritisak.
“Globalna inflacija ostaje neporažena”, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik. “Ključna sila za dezinflaciju – pad cijena roba – u biti je udarila u zid. To znači da bi kamatne stope ove i sljedeće godine mogle ostati više nego što se trenutno očekuje.
“Svijet je u ranjivom trenutku: veliki energetski šok mogao bi potkopati veći dio napretka u smanjenju inflacije u posljednje dvije godine”, dodao je.
Banka predviđa da će cijene roba pasti samo 3 posto u 2024. i 4 posto u 2025. To bi i dalje ostavilo cijene oko 38 posto višima nego što su bile u prosjeku između 2015. i početka pandemije koronavirusa 2020.
Ovo usporavanje pada cijena neće pomoći u smanjenju inflacije iznad cilja i stvara problem za središnje banke koje žele sniziti kamatne stope, navodi se u izvješću.
“Velika stvar” je bila to što su cijene roba ostale visoke dok se globalni rast usporio, rekao je za Financial Times Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke.
Ovo odstupanje označilo je početak “nove ere”, dodao je Kose, ističući da se posljednji put to dogodilo nakon globalne financijske krize 2008. godine.
Dok će većini roba još uvijek padati cijena, ali sporijim tempom, prema predviđanjima banke, bakar će rasti jer energetska tranzicija potiče potražnju za metalom, koji je ključan za proizvodnju električnih automobila i nadogradnju električne mreže .
Dvoznamenkasti rast globalnih energetskih ulaganja “donosi dodatni pritisak na strani potražnje, držeći cijene višima”, rekao je Kose. Potražnja u Kini također je bila veća nego što se očekivalo, dodao je.
Izvješće također predviđa da će napetosti na Bliskom istoku povećati cijenu zlata – koje se smatra utočištem u vrijeme sukoba – i nafte. Banka očekuje da će cijena sirove nafte Brent u prosjeku iznositi 84 dolara po barelu ove godine, nešto više od prošlogodišnjeg prosjeka, i 79 dolara 2025. godine. U četvrtak se Brentom trgovalo po cijeni od oko 88 dolara po barelu.
Međutim, cijene robe mogle bi biti još veće ako sukob na Bliskom istoku eskalira, dodaje se u izvješću. “Te tenzije donose određenu premiju, posebice u kontekstu cijene nafte, a donose i češća kretanja cijena”, rekao je Kose.
Banka predviđa da bi, ako se sukob zaoštri u najgorem mogućem scenariju, cijene nafte ove godine mogle eksplodirati preko 100 dolara po barelu. Tako nagli rast pogurao bi ukupnu globalnu inflaciju za gotovo 1 postotni bod, navodi se.
