BRUXELLES — Čelnici Europske unije u četvrtak su raspravljali o novim načinima pomoći u povećanju proizvodnje oružja i streljiva za Ukrajinu usred novog osjećaja hitnosti o budućnosti ratom razorene zemlje.
Ukrajinske zalihe streljiva su očajno niske, dok Rusija ima više i bolje naoružane trupe. Također raste svijest da EU mora osigurati vlastitu sigurnost, a predizborna kampanja u SAD-u postavlja pitanja o predanosti Washingtona svojim saveznicima.
U isto vrijeme, politička retorika je na vrhuncu dok se kampanja za europske izbore od 6. do 9. lipnja ubrzava, a sigurnost je glavno pitanje. Dok govore o potrebi financiranja obrambene industrije, kako kod kuće tako i u Ukrajini, mnogi čelnici također pokušavaju uvjeriti građane da bi se proračuni mogli smanjiti negdje drugdje.
Uoči summita u Bruxellesu, predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel rekao je da se Europljani “suočavaju s ključnim trenutkom.” Rekao je da je krajnje vrijeme da poduzmemo radikalne i konkretne korake kako bi se Europa “suočila s najvećom sigurnosnom prijetnjom od Drugog svjetskog rata”. biti spreman za obranu i staviti gospodarstvo EU na ‘ratnu osnovu’.”
S druge strane NATO-a, glavni tajnik saveza, Jens Stoltenberg, upozorio je u četvrtak da je “situacija na bojnom polju i dalje vrlo teška. Ukrajini ponestaje municije. Dakle, Ukrajini je potrebna još veća podrška i potrebna im je sada.”
Novi planovi su na stolu EU-a, posebice korištenje dobiti od zamrznute ruske imovine za kupnju oružja i streljiva za Ukrajinu.
27-člana EU drži oko 210 milijardi eura (228 milijardi dolara) u imovini ruske središnje banke, od čega je većina zamrznuta u Belgiji, kao odmazda za rat Moskve protiv Ukrajine. Unija procjenjuje da bi novac svake godine mogao generirati dobit do 3 milijarde eura (3,3 milijarde dolara).
“Drago mi je da su čelnici podržali naš prijedlog korištenja izvanrednih prihoda od imobilizirane ruske imovine”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka. “Ovo će osigurati sredstva za vojnu opremu za Ukrajinu.”
Mala skupina zemalja članica, posebice Mađarska, odbija opskrbu Ukrajine oružjem, tako da bi se ta neočekivana zarada podijelila. Otprilike 90% novca stavilo bi se u poseban fond koji mnoge zemlje EU-a već koriste za dobivanje naknade za oružje i streljivo koje pošalju.
Ostalih 10% bilo bi stavljeno u proračun EU-a za pomoć u jačanju obrambene industrije Ukrajine. Članice koje se protive slanju oružja mogle bi tada tvrditi da ne naoružavaju zemlju.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi se ta dobit trebala iskoristiti “prvo i najvažnije” za kupnju oružja i streljiva za Ukrajinu. “Ono što mi je važno je da ovoj uporabi sada damo jasan smjer, smjer nabave streljiva, na primjer”, rekao je.
Upitan kakav bi signal bio poslan ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ako ne bude dogovora o korištenju neočekivane dobiti, Scholz je rekao: “Vrlo sam siguran da mi ovdje šaljemo vrlo jasan signal Putinu. Pogrešno je izračunao ako misli da nismo u poziciji podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je potrebno, a korištenje neočekivane dobiti je mali, ali važan element.”
Obraćajući se čelnicima putem videolinka, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy pozvao ih je da opskrbe njegove oružane snage s više topničkih granata i sustava protuzračne obrane nakon noćnog raketnog napada na glavni grad Kijev.
“Nažalost, korištenje topništva na prvoj liniji od strane naših vojnika je ponižavajuće za Europu u smislu da Europa može pružiti više. I ključno je to sada dokazati”, rekao je, dodajući da ukrajinski “trenutni sustavi protuzračne obrane nisu dovoljni da zaštite cijeli naš teritorij od ruskog terora”.
Neke zemlje žele iskoristiti neočekivanu dobit kako bi pomogle Ukrajini u obnovi, ali belgijski premijer Alexander De Croo, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, rekao je da je “prvo potrebno streljivo. Naravno da bih volio ulagati u obnovu, ali malo je besmisleno ulagati u obnovu ako riskirate gubitak zemlje.”
Čelnici Estonije i Litve, dvije najvjernije pristaše Ukrajine unutar EU-a, rekli su da bi bilo najbolje iskoristiti sama zamrznuta sredstva, a ne samo kamate zarađene na te milijarde.
“Šteta koju Rusija nanosi Ukrajini puno je veća od vrijednosti te imovine koju imamo u Europi. Moramo razmisliti kako to doista možemo postići (tako) da naši porezni obveznici ne moraju plaćati štetu koju Rusija uzrokuje u Ukrajini”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas.
De Croo je također pozvao svoje partnere u EU da budu spremni za nove ideje. “Trebat će nam različite vrste financiranja ili barem biti otvoreni za raspravu. To će morati biti nacionalni doprinosi, to bi mogle biti obrambene obveznice, to bi moglo biti financiranje od strane EIB-a (Europske investicijske banke)”, rekao je.
Ideja o izdavanju obrambenih obveznica za financiranje vojne potrošnje putem zajedničkog izdavanja duga dobiva na snazi, ali je daleko od jednoglasnog dogovora koji bi takav potez zahtijevao. To bi odražavalo način na koji je EU prikupio novac za pokretanje gospodarstva svojim fondom za oporavak od pandemije.
___
Samuel Petrequin i Raf Casert iz Bruxellesa te Geir Moulson iz Berlina doprinijeli su ovom izvješću.
