Broj nesreća s divljim životinjama udvostručio se u dva desetljeća

Posjetili smo člana osoblja Odjela za biologiju divljih životinja i upravljanje divljim životinjama i Nacionalne baze podataka o upravljanju divljim životinjama Instituta za upravljanje divljim životinjama i zaštitu prirode MATE kako bismo saznali kako se broj nesreća s divljim životinjama mijenjao i razvijao u posljednjim desetljećima.

Uz pomoć prof. Sándora Csányija, voditelja odjela, dobili smo izvješće o uginućima divljači, iz kojeg možete iščitati kako se broj nesreća divljači razvijao tijekom godina, kako za ukupnu tako i za vrstu divljači. velika igra.

Izrađena je statistika krupne divljači i postoje obrađeni podaci od 1999. do 2022. godine. Prema posljednjem izvješću, na državnim cestama uginulo je 7405 srna, jelena, muflona i divljih svinja. U dva desetljeća broj ubijenih divljih životinja se više nego udvostručio.

Godine 1999. ukupno 3.191 registrirana smrt divljači dogodila se zbog prometnih nesreća, a taj se broj popeo na 7.405 u 2022. godini. Od stradale divljači 78,3 posto bile su srne, ukupno 5799 jedinki. Prema posljednjim podacima, jelen je druga po učestalosti nastradavanja krupne divljači s 905 (12,2%) jedinki, slijede divlje svinje s 409 (5,5%) jedinki, 279 (3,8%) jelena lopatara uginulo je na državnim cestama. , dok muflon najmanje: 13 (0,2%) primjeraka.

Zanimljivo je da je najveći broj divljih svinja, 671 životinja, stradao od strane vozača 2012. godine. To je jedina vrsta kod koje je broj pregaženih svinja oscilirao od 2007. godine te se do 2022. smanjio za 262 jedinke u odnosu na rekordnu godinu. .

Kao laiku, naravno, nemoguće je utvrditi zašto se broj pregažene krupne divljači više nego udvostručio u dva desetljeća. Možda bi združeno istraživanje profesije transporta i gospodarenja divljim životinjama moglo dati siguran odgovor na ovo. U svakom slučaju, može se pretpostaviti da povećanje broja vozila utječe i na povećanje divljih prekoračenja. Ovdje je pitanje možda mjera.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2000. godine u Mađarskoj je bilo u prometu 2.364.706 motornih vozila, a 2022. već 4.094.129. Gledajući omjere, broj vozila također je značajno porastao, ali u manjoj mjeri od divljih prekoračenja. No, ne možemo pronaći podatke o tome koliko su se povećali prijeđeni kilometri automobilom i vrijeme provedeno na državnim cestama, no može se pretpostaviti da vlasnici danas svoje automobile koriste više od dva desetljeća.

U tom kontekstu, moglo bi biti zanimljivo ispitati pitanje pokretačke moralnosti, koliko smo u dva desetljeća postali i jesmo li se uopće više pridržavali pravila, je li se odnos Mađara prema KRESZ-u promijenio u suprotan smjer?

Podaci koje objavljuje 24.hu govore da je policija u 2023. uhvatila više prebrzaca nego ikad prije, ukupno 701.169 prekršitelja. Ovaj broj je 2019. iznosio 687.501. U četiri godine broj kažnjenih zbog prekoračenja brzine povećao se za 13.668.

Istina je da su mnoge nesreće divljih životinja neizbježne jer životinja iskoči unutar zaustavnog puta, ali postoje i situacije kada vozač koji pravilno i oprezno vozi može spriječiti nesreću. Prema preporukama stručnjaka, uvjete vožnje treba prilagoditi i ritmu života životinja, smjeni godišnjih doba te znakovima opasnosti od divljači.

U slučaju smanjene vidljivosti, u večernjim satima, tijekom glavne sezone hranjenja i parenja srna i jelena, svakako vrijedi smanjiti brzinu i voziti se sporije od 90 km/h dopuštenih na državnoj cesti. Nije sramota ako noću ne vozimo auto maksimalnom brzinom po seoskim cestama obraslim gustim grmljem i drvećem. Pisac ovih redaka primakne se još malo bliže razdjelnoj traci i neprestano nadzire obje strane ceste. A ako mislim da među biljkama mogu otkriti par sjajnih očiju, već usporavam. Nekoliko sam puta ovako uspio stati pred jelenima koji su pretrčavali cestu.

Što se tiče ritma života životinja, András Kasuba, tajnik Teritorijalne organizacije županije Jász-Nagykun Szolnok Nacionalne lovačke komore, rekao je za Szoljonn da zimi, na primjer, jeleni mogu biti u skupinama od deset ili dvadeset ljudi, a ako jedan od njih iskoči, mogu ga slijediti mnogi drugi. Kraj srpnja i početak kolovoza je sezona parenja, au to vrijeme su također često prisutni. U ožujku i travnju jelenke okupiraju svoj teritorij, jedinke koje se naganjaju ne obraćaju pažnju na to trče li u zeleno ili na javnu cestu.

A što možemo učiniti ako se, unatoč svim našim mjerama opreza, dogodi nesreća? Prvi korak je obavijestiti policiju, a pristigli kolege kontaktirati organizaciju ovlaštenu za lov.

Ovdje vrijedi napomenuti da je Zakon o gaženju divljači izmijenjen 2023. godine. A nova odredba u suštini kaže da lovačko društvo može odgovarati samo ako se dokaže da je divljač bila na cesti jer se tjerala radi lova. U svim ostalim slučajevima odgovornost snosi vozač.

Kod osiguravajućih društava možete sklopiti zasebno osiguranje za nesreće s divljim životinjama, ali oni koji često putuju seoskim cestama, šumama i poljima trebaju kupiti ultrazvučni alarm za divlje životinje. Nedavno je proizveden novi uređaj razvijenog u Mađarskoj, koji radi s velikom učinkovitošću.