Predsjednik Joe Biden pohvalio je gospodarske rezultate SAD-a u svom govoru o stanju Unije u četvrtak dok je slavio ono što je nazvao “povratkom Amerike”.
Ipak, imao je prkosan ton kada je iznosio viziju usmjerenu na povećanje poreza za bogate pojedince i korporacije uz istovremeno poboljšanje izgleda za srednju klasu.
“Kad im je dobro, siromašni imaju put prema gore, a bogatima je i dalje jako dobro”, rekao je Biden. – Svima nam je dobro.
Ekonomisti koji su razgovarali s ABC Newsom pohvalili su prijedloge za povećanje poreza na korporacije i milijardere kao izvore dobrodošlih potencijalnih prihoda za rješavanje problema s rastućim američkim dugom, ali su upozorili na lagano usporavanje gospodarskog rasta ako se neke korporacije odluče za sjedište u inozemstvu.
Prijedlog poreznih olakšica za one koji prvi put kupuju stan izmamio je pljesak ekonomista zbog prijeko potrebnog potresa za tržište nekretnina, no neki su se zapitali hoće li vladina potpora biti dovoljna da napravi značajnu razliku.
“Poduzeća zarađuju puno novca, a bogati su prošli vrlo, vrlo dobro”, rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa, za ABC News. “To je najlogičniji način povećanja prihoda za rješavanje dugoročnog fiskalnog problema.”
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Evo što su ekonomisti rekli o politici predloženoj u Bidenovom govoru o stanju Unije:
Milijarderski porez
Biden je predložio porez za milijardere koji bi odredio minimalni porez od 25% za 1000 milijardera u zemlji, generirajući procijenjenih 500 milijardi dolara prihoda u sljedećih 10 godina.
Mjera bi pomogla u gubljenju američkog duga dok bi se sredstva oporezivala s relativno malim učinkom na ekonomski učinak, rekao je Bruce Sacerdote, profesor ekonomije na Sveučilištu Dartmouth, za ABC News.
Američki dug iznosi nevjerojatnih 34 trilijuna dolara i na putu je porasta za dodatnih 20 trilijuna dolara do 2033. godine, prema prošlogodišnjem izvješću Kongresnog ureda za proračun.
Savezni dug predstavlja jedan od “najvećih dugoročnih problema s kojima se zemlja suočava”, rekao je Sacerdote.
“Prijedlozi koji mogu povećati prihode na načine koji ozbiljno ne smanjuju gospodarsku aktivnost imaju puno smisla”, dodao je Sacerdote.
Tijekom otprilike 30-godišnjeg razdoblja od 1992. do 2020., najbogatijih 400 obitelji u SAD-u plaćalo je prosječnu stopu poreza na dohodak prilagođenu inflaciji od 12%, prema studiji Dannyja Yagana, ekonomista sa Sveučilišta u Kaliforniji, u kolovozu. Berkeley.
Bogati pojedinci plaćaju nisku poreznu stopu djelomično zbog sofisticiranih rješenja koja im omogućuju da zaklone svoja sredstva, rekao je za ABC News Steve Allen, ekonomist s Poole College of Management Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline.
“Ljudi s ogromnim bogatstvom imaju lukave računovođe koji pokušavaju staviti svoj novac tamo gdje će dobiti najveći povrat”, rekao je Allen. “Teško je napisati zakon za sve načine kupovine ulaganja kako bi se izbjegli porezi.”
Povećanje poreza na dobit
Tijekom svog govora u četvrtak navečer, Biden se suočio s korporacijama zbog onoga što smatra neuspjehom u plaćanju dovoljno poreza da podrže široki gospodarski rast.
“Nisam protivnik korporacija, ali odrastao sam u domu u kojem ekonomija koja je procurila nije stavljala mnogo na kuhinjski stol mog oca”, rekao je Biden.
Predložio je povećanje poreza kojim bi se stopa poreza na dobit podigla na 28%, čime bi bila znatno iznad stope od 21% utvrđene mjerom smanjenja poreza iz 2017. godine. Porezna stopa bi, međutim, ostala niža od stope od 35 posto koja je bila na snazi prije tog smanjenja poreza koje je donio bivši predsjednik Donald Trump.
Ministrica financija Janet Yellen govori tijekom konferencije za novinare nakon sudjelovanja na sastanku ministara financija G7 u Winfield Houseu 5. lipnja 2021. u Londonu.
Justin Tallis/Getty Images
Biden je također iznio mjeru kojom bi se povećao minimalni porez za velike korporacije na 21%, proširujući globalnu minimalnu stopu uspostavljenu posljednjih godina na 15%.
Kao i s milijarderskim porezom, ekonomisti su pozitivno odgovorili na povećanje poreza na dobit kao sredstvo generiranja dodatnog prihoda i smanjenja saveznog duga. Upozorili su, međutim, da ova mjera predstavlja rizik pada gospodarskog učinka ako se neke korporacije odluče locirati u inozemstvu umjesto plaćanja većeg poreza.
Poslovna ulaganja u SAD-u među tipičnim tvrtkama koje su primile smanjenje poreza 2017. porasla su 20% u usporedbi s očekivanim iznosom u nedostatku te mjere, prema radnom dokumentu koji je ranije ovog mjeseca objavila grupa istraživača sa sveučilišta i američkog Ministarstva financija.
Smanjenje poreza, međutim, nije stvorilo dovoljno poslovne aktivnosti da nadoknadi nižu stopu, čime se povećao dug SAD-a, pokazalo je istraživanje.
“Ljudi koji ulažu idu tamo gdje su najbolji poslovi i imaju izbor u globalnom gospodarstvu”, rekao je Allen.
Sacerdote je ponovio takve brige, ali je primijetio da bi istodobna usredotočenost administracije na globalnu minimalnu stopu poreza na dobit pomogla u zaštiti od dijela rizika od bijega korporacija u inozemstvo.
“Mislim da su napori da se to učini u suradnji s drugim zemljama doista važni”, rekao je Sacerdote.
Dužnosnik Bijele kuće osporio je zabrinutost oko sjedišta tvrtki u inozemstvu, rekavši da napori administracije da osigura globalni minimalni porez na dobit čine malo vjerojatnim da će tvrtke negdje drugdje pronaći bolje porezno okruženje. Štoviše, rekao je dužnosnik, malo dokaza ukazuje na to da je smanjenje poreza pod Trumpom potaknulo domaća poslovna ulaganja.
Porezni kredit za kupce stanova
Biden je predložio poreznu olakšicu od 5.000 dolara za one koji prvi put kupuju stan da stave na svoju hipoteku, što je rekao da iznosi procijenjenih 400 dolara mjesečno.
Osim toga, Bijela kuća je predložila porezni kredit od 10.000 dolara za obitelji koje prodaju svoje početne kuće. U teoriji, mjera bi olabavila tržište nekretnina, budući da su se mnogi kupci nekretnina držali svojih sadašnjih niskih hipotekarnih kredita radije nego da kupe novi dom po mnogo višim stopama.
dužnosnik Bijele kuće rekao je za ABC News da uprava vjeruje da porezne olakšice mogu napraviti znatnu razliku za kupce nekretnina u kombinaciji s prijedlogom koji bi povećao ponudu kuća.
Prosječna kamatna stopa za 30-godišnju fiksnu hipoteku porasla je na 6,88%, oporavivši se nakon stalnog pada krajem prošle godine, prema izvješću Freddie Maca u četvrtak.
Gledajući dalje unatrag, ta je brojka naglo porasla s prosječne 30-godišnje fiksne hipotekarne stope od 3,76% prije nego što je Fed počeo podizati kamatne stope u ožujku 2022., pokazuju podaci.
Ekonomisti su pozdravili napore da se odmrzne zamrznuto tržište nekretnina, ali su upozorili da porezni poticaji možda neće biti dovoljni za kupce stanova da prevladaju troškove vrtoglavo visokih stopa hipoteka.
“Evo vječne istine u ekonomiji o porezima: oporezujte više, dobit ćete manje. A oporezujte manje, dobit ćete više”, rekao je Allen.
Ali porezni kredit za one koji prvi put kupuju stan uzima samo mali dio ogromnog troška, rekao je za ABC News Andrew Levin, profesor ekonomije na Dartmouth Collegeu i bivši ekonomist Fed-a.
“Brinem se da bi ovo moglo biti premalo da bi napravilo stvarnu razliku”, rekao je Levin.
“Ljudi koji sada mogu kupiti novu kuću svejedno bi to učinili i dobili kredit”, dodao je. “A ljudi koji ga trenutno ne mogu nabaviti, ovo ne bi bilo dovoljno da promijene situaciju kako bi mogli nastaviti.”
