BRUXELLES — Čelnici Belgije i Češke upozoravaju svoje partnere iz Europske unije da poduzmu hitne mjere kako bi spriječili rusko uplitanje u lipanjske europske izbore, nakon što su obavještajne službe dviju zemalja otkrile dokaze o pokušajima podmićivanja zastupnika EU-a.
“Jednostavno ne možemo dopustiti Rusiji da se izvuče s tako očiglednim napadom na naše demokratske institucije i načela”, rekli su belgijski premijer Alexander De Croo i njegov češki kolega Peter Fiala u pismu, dok su čelnici EU-a u četvrtak održali summit u Bruxellesu.
“Moramo se naoružati protiv toga, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini”, napisali su.
Prošli tjedan, dok je kampanja za 6. i 9. lipnja počela uzimati zamah, De Croo je rekao da je belgijska obavještajna služba potvrdila postojanje mreže koja pokušava potkopati europsku podršku Ukrajini u njezinom ratu protiv Rusije.
Češka vlada nametnula je sankcije određenom broju ljudi nakon što je ondje otkrivena operacija proruskog utjecaja. Navodno su se obratili članovima Europskog parlamenta i ponudili im novac za promicanje ruske propagande.
Američke obavještajne agencije zaključile su da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio skrivenu kampanju za utjecaj na utrku 2016. u korist Donalda Trumpa u odnosu na demokratsku protukandidatkinju Hillary Clinton, s ruskim operativcima koji su hakirali demokratsku e-poštu i omogućili njihovo objavljivanje uoči izbora.
Nedavno su zaključili da je Putin odobrio operacije utjecaja na izborima 2020. s ciljem ocrnjivanja Joea Bidena, jačanja Trumpa, potkopavanja povjerenja u glasanje i pogoršanja društvenih podjela u SAD-u Trump i Putin odbacili su takve nalaze.
Na pitanje koji su političari mogli biti podmićeni u Europi, De Croo je rekao: “Ne želim biti u poziciji da imam informacije o političkim protivnicima. Da je tako, ne bi bilo dobro. To bi moglo potkopati vjerodostojnost svega što naše sigurnosne službe rade.
“Postoji netko tko pokušava utjecati, a postoje i ljudi koji dopuštaju da se na njih utječe, a kada je u pitanju novac, moramo biti u stanju djelovati”, rekao je na summitu, koji je posljednji takav planirani sastanak prije izbora.
De Croo je rekao da se, iako je novac promijenio vlasnika izvan Belgije, politički utjecaj događao u njegovoj zemlji. Belgija trenutno predsjeda EU-om i sjedište je institucija bloka, kao i sjedište NATO-a.
On i Fiala žele da njihovi partneri pojačaju mandat europske agencije za borbu protiv prijevara i Ureda javnog tužitelja EU-a. De Croo je upozorio da bi to moglo potrajati i istaknuo da nisu sve zemlje članice Unije potpisale tužiteljstvo.
“Ne možemo čekati da prođu izbori da poduzmemo korake kada znamo da bi rezultati mogli utjecati”, rekao je De Croo.
Tijekom summita, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola upozorila je da “pokušaji Rusije da iskrivi narative i ojača prokremaljske osjećaje … putem dezinformacija više nisu samo prijetnja, već mogućnost kojoj se moramo spremno suprotstaviti.”
Izbori za skupštinu EU održavaju se u 27 zemalja članica svakih pet godina. Oni uključuju niz nacionalnih anketa za odabir oko 720 članova. Mnogi birači koriste izbore za glasanje protiv vlastite nacionalne vlade.
Članovi Europskog parlamenta, jedine demokratski izabrane institucije bloka, oblikuju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na živote oko 420 milijuna ljudi koji žive u Europi, u rasponu od ekonomskih pitanja do borbe protiv siromaštva, borbe protiv klimatskih promjena i jačanja sigurnosti.
Latvijska državna sigurnosna služba prošlog je mjeseca pokrenula kazneni postupak protiv 73-godišnje latvijske zastupnice u EU Tatjane Ždanoke zbog navodnih veza s Rusijom. Izvješća na ruskim, nordijskim i baltičkim stranicama s vijestima tvrdila su da je bila agent ruske Federalne službe sigurnosti najmanje od 2004.
Zemlje EU-a uložile su milijarde eura u Ukrajinu, zajedno sa značajnim količinama oružja i streljiva. Također su uveli sankcije najvišim ruskim dužnosnicima, uključujući Putina, banke, tvrtke i energetski sektor od invazije punog opsega u veljači 2022.
Ali kako se rat odužio, a čini se da ruske trupe sada imaju malu prednost, tu je podršku postalo sve teže održati. Mađarska, Putinova najbliža europska pristaša, zaustavila je isporuku sredstava Ukrajini i zahtijeva održavanje mirovnih pregovora.
