PORT-AU-PRINCE, Haiti — Policija i čuvari palače radili su u subotu kako bi ponovno zauzeli neke ulice u glavnom gradu Haitija nakon što su bande pokrenule masovne napade na najmanje tri policijske postaje.
Stražari iz Nacionalne palače u pratnji blindiranog kamiona pokušali su postaviti sigurnosni perimetar oko jedne od tri postaje u središtu grada nakon što je policija odbila napad bandi kasno u petak.
Sporadična pucnjava nastavila se u subotu, a jedna se žena previjala od bolova na pločniku u centru Port-au-Princea s ranom od vatrenog oružja nakon što ju je zalutali metak pogodio u nogu.
Neprekidni napadi bandi paralizirali su zemlju više od tjedan dana i ostavili je sa sve manjim zalihama osnovnih dobara. Haićanski dužnosnici produžili su u četvrtak izvanredno stanje i noćni policijski sat dok bande nastavljaju napadati ključne državne institucije.
Karipski čelnici kasno u petak pozvali su hitan sastanak u ponedjeljak na Jamajci o onome što su nazvali “strašnom” situacijom na Haitiju. Na sastanak su pozvali Sjedinjene Države, Francusku, Kanadu, UN i Brazil.
Članovi regionalnog trgovinskog bloka Caricom već mjesecima pokušavaju pridobiti političke aktere na Haitiju da pristanu formirati krovnu prijelaznu vladu jedinstva.
Ali prosječni Haićani, od kojih su mnogi bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog krvavih uličnih borbi, jedva čekaju. Problem za policiju u osiguravanju vladinih zgrada je to što su mnogi Haićani pohrlili u njih, tražeći utočište.
“Mi smo ti koji plaćamo porez i moramo imati sklonište”, rekla je jedna žena, koja nije rekla svoje ime iz sigurnosnih razloga.
Drugi stanovnik Port-au-Princea, koji također nije naveo svoje ime, opisao je masovne napade u petak.
“Oni (bande) su došli s velikim oružjem. Mi nemamo oružje i ne možemo se braniti. Svi mi, djeca patimo”, rekao je muškarac.
Do sada su pokušaji da se posreduje rješenje bili neuspješni. Caricom, 15-člani karipski blok, rekao je u priopćenju kasno u petak da je “situacija na terenu i dalje užasna”.
U priopćenju Caricoma stoji da, iako su regionalni čelnici i dalje duboko angažirani u pokušaju okupljanja oporbenih stranaka i skupina civilnog društva kako bi formirali vladu jedinstva, “dionici još nisu tamo gdje bi trebali biti”.
“Iskreno smo svjesni hitne potrebe za postizanjem konsenzusa”, stoji u priopćenju. “Uvjerili smo dotične strane da vrijeme nije na njihovoj strani u dogovoru o putu naprijed. Prema našim izvješćima, situacija na terenu ostaje užasna i ozbiljno nas zabrinjava.”
“Od vitalne je važnosti da ovaj angažman bude na što višoj razini kako bismo poslali jasnu poruku jedinstva između Caricoma i međunarodne zajednice dok zajedno radimo na pružanju ključne potpore narodu Haitija u ovo vrijeme krize za njih”, stoji u izjavi.
U veljači je haićanski premijer Ariel Henry, koji se borio protiv sukoba, pristao održati opće izbore do sredine 2025., a međunarodna zajednica pokušala je pronaći neke strane oružane snage voljne boriti se protiv tamošnjeg nasilja bandi.
Caricom je također natjerao Henryja da u međuvremenu objavi konsenzusnu vladu s dijeljenjem vlasti, ali premijer to tek treba učiniti iako haićanske oporbene stranke i skupine civilnog društva traže njegovu ostavku.
Henry, neurokirurg, imenovan je premijerom nakon atentata na predsjednika Jovenela Moisea u srpnju 2021.
Nije bilo jasno hoće li Henry biti na Jamajci. Premijer je otputovao u Keniju kako bi pogurao UN-ovo raspoređivanje policijskih snaga iz te istočnoafričke zemlje za borbu protiv bandi na Haitiju. Međutim, kenijski sud presudio je u siječnju da bi takvo raspoređivanje bilo neustavno.
Henry, koji se suočava s pozivima da podnese ostavku ili formira prijelazno vijeće, i dalje se ne može vratiti kući. U Portoriko je stigao u utorak nakon što nije uspio sletjeti u Dominikansku Republiku, koja graniči s Haitijem. Vlada Dominikanske republike rekla je da mu nedostaje potreban plan leta jer su zatvorili zračni prostor svoje zemlje s Haitijem.
U subotu je ured dominikanskog predsjednika Luisa Abinadera objavio priopćenje u kojem stoji da “Henry nije dobrodošao u Dominikansku Republiku iz sigurnosnih razloga.” Dominikanska Republika, koja s Haitijem dijeli otok Hispaniolu, zatvorila je kopnenu granicu.
“S obzirom na trenutnu situaciju, nazočnost haićanskog premijera u Dominikanskoj Republici ne smatra se prikladnom”, navodi se u priopćenju, dodajući da “ova odluka odražava čvrst stav dominikanske vlade da zaštiti svoju nacionalnu sigurnost i stabilnost.”
U priopćenju se sigurnosna situacija na Haitiju opisuje kao “potpuno neodrživa” i kaže da “predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti Dominikanske Republike”.
U izjavi se predviđa da bi se “situacija mogla dodatno pogoršati ako se hitno ne uvedu mirovne snage kako bi se uspostavio red”.
