Balkanski oblaci oko proširenja EU

Dobrodošao natrag. Iz mjeseca u mjesec, čini se da europsko susjedstvo postaje sve opasnije – što ilustriraju vojni udari Irana i Izraela na međusobno teritorije i očajnička borba Ukrajine da odbije ruske osvajače. Čak iu balkanskom dvorištu EU-a, nevolje su sve veće.

Usredotočit ću se na balkanski problem koji, po mom mišljenju, dobiva premalo pozornosti: napetosti između Bugarske, članice EU-a, i Sjeverne Makedonije, koja se nada pridružiti klubu od 27 zemalja. Pretpostavljam da će se ove napetosti pogoršati. To loše sluti na ambiciju EU da proširi svoje članstvo na istočnu i jugoistočnu Europu. Ja sam na .

Prepreke proširenju EU

Prvo, pogledajmo neke incidente ovog tjedna koji ilustriraju koliko će teško biti postići napredak u proširenju EU.

U Bosni i Hercegovini, etnički srpski članovi općinskog vijeća Srebrenice da preimenuju 25 gradskih ulica, obilježavajući svoju zajednicu i srpske povijesne ličnosti, ignorirajući masakr bosanskih Srba 1995. nad tisućama Bošnjaka (bosanskih Muslimana) muškaraca i dječaka.

Prošlog mjeseca sam iznio razloge zašto je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko, uprkos najboljim namjerama Bruxellesa. Glasovanje u Srebrenici je upravo suprotno od onoga što je potrebno da bi se napredovala kandidatura Bosne.

U državi Gruziji na južnom Kavkazu, kojoj je EU prošle godine dodijelio status kandidata, vlada je nastavila s tim što podsjeća na mjeru donesenu u Rusiji za slamanje političkog neslaganja.

Ova inicijativa pokazuje da se gruzijska vlada, daleko od toga da teži ispunjavanju kriterija za prijam u EU, u praksi ismijava.

Konačno, parlamentarna skupština Vijeća Europe, paneuropsko tijelo posvećeno zaštiti ljudskih prava, da primi Kosovo, bivšu srbijansku pokrajinu koja je proglasila neovisnost 2008. Ako to odobre države članice Vijeća, to bi predstavljalo značajan korak prema širem međunarodnom priznanju Kosova čemu se protive Srbija i druge države, posebice Rusija.

Kakve god bile zasluge tog glasovanja, ono je izazvalo ljutitu reakciju Srbije, čineći pomirenje između dviju zemalja — uvjetom za članstvo u EU za obje — još udaljenijom perspektivom. Postoje, naravno, i drugi razlozi za sumnju, barem pod trenutnim vodstvom.

EU postavlja loš balkanski presedan

I tako do Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Potonja je jedna od šest potencijalnih balkanskih članica EU, a ostale su Albanija, Bosna, Kosovo, Crna Gora i Srbija. Gruzija, Moldavija i Ukrajina su u istom redu za ulazak, a kandidatkinja je i Turska – iako više na papiru nego u stvarnosti.

Slučaj Sjeverne Makedonije ističe se zbog kratkovidne odluke koju je EU donio u srpnju 2022. kada je konačno dao zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu sa Skopljem (zemlja je prvobitno postala kandidat 2005.).

U biti, EU je rekla da se Sjeverna Makedonija ne može pridružiti ako se ne susreće sa svojim susjedom, vezanim uz jezik, nacionalni identitet i povijest — pitanja oko kojih dvije zemlje imaju dug i kompliciran odnos.

Za analizu zašto je odluka EU-a bila pogrešna, pročitajte Edward Joseph za Fakultet naprednih međunarodnih studija Sveučilišta Johns Hopkins.

Kako Joseph objašnjava, odluka ne samo da Bugarskoj daje de facto pravo veta na pregovore o ulasku Sjeverne Makedonije u EU, već također postavlja užasan presedan za veći proces proširenja. Previše je lako zamisliti, na primjer, Hrvatsku koja traži pravo da nametne Srbiji uvjete slične bugarskim, ili Mađarsku Ukrajini.

Bilo koja zemlja koja se nada pridruživanju EU-u mogla bi biti blokirana od strane postojeće države članice s pritužbama koje se temelje na jednostranom čitanju povijesti i nacionalnog identiteta. EU bi trebala biti pošten posrednik u takvim sporovima, ali u ovom slučaju stala je iza Bugarske.

Izbori u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj

Koje su posljedice?

Jedan od koraka koji se traži od Sjeverne Makedonije je da treba spomenuti Bugare kao jedan od “konstitutivnih naroda” u zemlji. Ovo je prilično veliko pitanje, s obzirom na to (s obzirom na to da je ogranak Bugarske) ili postojanje makedonske manjine u Bugarskoj.

Ipak, sadašnja vlada Sjeverne Makedonije poklekla je pred pritiscima da izvrši promjenu jer se želi pridružiti EU. No, amandman nije prošao jer Vlada nema dovoljno veliku parlamentarnu većinu.

Sada će se stvari okrenuti na gore. U Sjevernoj Makedoniji u srijedu će se održati predsjednički izbori. Ako niti jedan kandidat ne pobijedi u potpunosti, drugi krug održat će se 8. svibnja, istodobno s parlamentarnim izborima.

Ne dajem nikakve prognoze o predsjedničkoj konkurenciji, koja će biti žestoka. No čini se vjerojatnim da će pobjedu odnijeti desničarska nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, koja se odlučno protivi ustavnim amandmanima.

U međuvremenu, Bugarska treba održati parlamentarne izbore 9. lipnja — šeste takve izbore u tri godine. Možda nema izravnog pobjednika, ali jest konzervativna stranka Gerb bivšeg premijera Boyka Borisova. Sigurno je da bi svaka vlada koju vodi Borisov zauzela tvrd stav o potrebi promjene ustava Sjeverne Makedonije.

Ukratko, Bugarska i Sjeverna Makedonija uskoro bi mogle biti još više u zavadi oko jednog od ključnih pitanja koje treba riješiti kako bi se napredovalo u proširenju EU.

makedonski nacionalizam

Ukratko o VMRO-DPMNE, stranci čije ime (sigurno jedno od najdužih u europskoj politici) označava Unutarnju makedonsku revolucionarnu organizaciju-Demokratsku stranku za makedonsko nacionalno jedinstvo.

Ovu je stranku nekoć vodio Nikola Gruevski, bivši premijer koji je osuđen za korupciju, a zatim 2018. uz pomoć mađarskih dužnosnika.

To je znak mračne uloge koju na Balkanu igraju Mađarska i njezin premijer Viktor Orbán koji posljednjih nekoliko godina vodi posao unatoč statusu bjegunca od pravde.

Stranka se ogradila od Gruevskog, ali se zalaže za asertivni makedonski nacionalizam koji njezini protivnici etiketiraju antikvizicija (“antikvizacija”). Što se tiče think-tanka Centra za analizu europske politike, ovaj izraz opisuje inzistiranje stranke — što je u Grčkoj krajnje kontroverzno — da moderni makedonski identitet potječe iz ere Aleksandra Velikog prije više od 2000 godina.

Ova nacionalistička stajališta objašnjavaju odbojnost stranke prema Grčkoj 2019. Prema ovom sporazumu, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija pristala je promijeniti svoje ime u Sjeverna Makedonija, s ciljem ublažavanja grčkih strahova od potraživanja Skoplja na grčki teritorij i kulturni identitet.

Prespanski sporazum označio je rijedak trenutak napretka u rješavanju povijesno bremenitih problema Balkana. Ali, kao što vidimo s Bugarskom i Sjevernom Makedonijom — da ne spominjemo Srbiju i Kosovo ili Bosnu — postoji stalno prisutan rizik da će sporove u regiji oko identiteta, nasljeđa i jezika postati teže, a ne lakše riješiti.

Korupcija

Rješenja su još nedostižnija zbog duboko ukorijenjene korupcije, organiziranog kriminala i neadekvatnosti u vladavini prava diljem Balkana.

Na primjer, jedan od razloga zašto se čini da će VMRO-DPMNE pobijediti na izborima u Sjevernoj Makedoniji je zbog .

EU priznaje problem. Izvještaj Europske komisije o Sjevernoj Makedoniji, objavljen u studenom, navodi:

Tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo napretka u pravosuđu. . . U prevenciji i borbi protiv korupcije . . . nije postignut napredak. Korupcija i dalje prevladava u mnogim područjima i zabrinjava.

Slučajno postoji i problem korupcije u Bugarskoj. Prošle je godine Ministarstvo financija SAD-a uvelo sankcije petorici tada sadašnjih ili bivših dužnosnika bugarske vlade. Izjava riznice:

Njihovi različiti profili i dugotrajna istaknutost u bugarskoj politici ilustriraju razmjere u kojima je korupcija postala ukorijenjena u ministarstvima, strankama i industrijama u državnom vlasništvu.

Za EU je poteškoća u tome što je, nakon što je primila Bugarsku 2007., otkrila da nema dovoljno utjecaja da iskorjeni korupciju. Nije pomoglo ni to što je bivši njemački kancelar Borisova smatrao korisnim saveznikom iz iste obitelji političkih stranaka desnog centra.

Dok EU razmatra kako promicati svoj projekt proširenja, jedno je sigurno: neke će se vlade pitati je li mudro primiti zemlje s endemskom korupcijom kada je pouka iz bugarskog slučaja ta da je članstvo zapravo omogućilo da se problem zagnoji.

Zajedno s vjerojatnim porastom trvenja između Bugarske i Sjeverne Makedonije, to ostavlja jako puno toga na tanjuru EU-a za rješavanje.

Više o ovoj temi

Tri lekcije iz proširenja “velikog praska” 2004. – Veronica Anghel i Erik Jones za časopis Politika i upravljanje

Tonyjev izbor tjedna

• Austrijska Raiffeisen Bank International predana je smanjenju svojih operacija u Rusiji, ali zajmodavac pokazuje ambicije da zaposli osoblje sa sjedištem u Rusiji i tamo razvije svoje poslovanje. Izvještavaju FT-jevi Chris Cook, Sam Jones, Euan Healy i Owen Walker

• Ako strateško natjecanje između SAD-a i njegovih rivala velikih sila postane nasilno, vjerojatno će poprimiti oblik , slično kao tijekom hladnog rata, pišu Jacob Shapiro i Liam Collins za web stranicu War on the Rocks