EREVAN, Armenija — Armenija i Azerbajdžan u utorak su došli korak bliže normalizaciji odnosa nakon oštrog sukoba oko teritorija, dok su stručnjaci u obje zemlje radili na označavanju svojih granica i postavljen je prvi granični znak.
Dvije nacije rade na mirovnom sporazumu nakon što je Azerbajdžan vratio punu kontrolu nad pokrajinom Karabah koja je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga od 1990-ih. Šestotjedni rat 2020. doveo je do toga da je Azerbajdžan ponovno preuzeo velike dijelove otcijepljene regije, a u rujnu 2023. azerbajdžanske su snage pokrenule munjevitu akciju koja je prisilila armenske vlasti Karabaha na kapitulaciju u pregovorima u kojima su posredovale ruske snage.
Prije nekoliko dana Armenija i Azerbajdžan postigli su dogovor o granici koja bi presijecala četiri armenska sela u pokrajini Tavuš, što znači da bi Armenija prepustila dio teritorija Azerbajdžanu.
Armenske i azerbajdžanske vlasti u utorak su objavile da je prvi granični znak postavljen. Nije odmah bilo jasno gdje je točno postavljen.
U Armeniji su izbili prosvjedi, a prosvjednici su blokirali ceste u sjeveroistočnoj regiji kroz koje bi prolazila predložena granica. Također su postavili blokade duž dvije ključne rute drugdje u zemlji, uključujući onu koja vodi prema susjednoj Gruziji. Fotografije koje su prenijeli armenski i ruski mediji prikazuju automobile i kamione koji su poredali seoske staze dok prosvjednici stoje u skupinama oko njih.
Pa ipak, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da su Baku i Erevan sve bliže zajedničkom razumijevanju kako bi mirovni sporazum mogao izgledati.
“Blizu smo, a možda i bliže nego ikad prije (potpisivanju mirovnog sporazuma)”, rekao je Alijev.
Prošlog mjeseca armenski premijer rekao je da ta kavkaska nacija mora brzo definirati granicu s Azerbajdžanom kako bi izbjegla novu rundu neprijateljstava. Mnogi stanovnici pograničnih područja Armenije opirali su se naporima za razgraničenje, smatrajući to azerbajdžanskim zadiranjem u područja koja smatraju svojima.
Ranije ovog mjeseca Rusija je počela povlačiti svoje snage iz Karabaha, gdje su bile stacionirane kao mirovne snage prema primirju uz posredovanje Moskve kojim je okončan rat 2020.
Dužnosti mirovnih snaga uključivale su osiguravanje slobodnog prolaza jedinom cestom koja povezuje Karabah s Armenijom. Ali Azerbajdžan je počeo blokirati cestu krajem 2022., navodeći da je Armenci koriste za isporuke oružja i krijumčarenje minerala, a ruske snage nisu intervenirale.
Nakon mjeseci sve veće nestašice hrane i lijekova u Karabahu zbog blokade, Azerbajdžan je prošle godine pokrenuo svoju ofenzivu.
Nakon što je Azerbajdžan ponovno preuzeo potpunu kontrolu nad Karabahom, velika većina od njegovih gotovo 120.000 stanovnika pobjegla je u Armeniju, iako je Azerbajdžan rekao da su dobrodošli da ostanu i obećao da će njihova ljudska prava biti osigurana.
