Profesionalni boks bivši svjetski prvak Eva Wahlström potresa tvrdu tvrdnju: “Činimo nekakvo kolektivno samoubojstvo”.
I odmah zatim: “Čovječanstvo zaboravlja da smo tjelesna bića.”
Riječ je o tjelovježbi, odnosno manjku iste, a posebno tjelovježbe kod mladih.
Da Wahlström može odlučiti, odmah bi napravio dvije stvari za školske dane: zabranio pametne uređaje i vježbao svaki dan.
Wahlström vidi čisto crveno od utjecaja pametnih uređaja na kretanje. On pravi usporedbu.
“Čudno je kada dobijete novi uređaj, primjerice telefon, on se vrlo pažljivo pregleda, što sve može i koje mogućnosti ima. Kad smo mi sami u pitanju, često ne istražujemo što možemo učiniti sa svojim tijelom.”
Wahlström naglašava da se ne radi samo o vježbanju.
“Ako se osjećam loše ili pod stresom, oslobađam se toga pokretom. Kretanje oslobađa endorfine koji stvaraju osjećaj ugode i smanjuju bol, a serotonin stvara osjećaj zadovoljstva, bori se protiv depresije. To se zaboravlja, jer kada se osjećamo loše, često tražimo lijekove ili još više koristimo svoje pametne uređaje.”
Wahlström spominje dopamin. Dopamin je glasnik ili neurotransmiter središnjeg živčanog sustava koji se najviše luči u mozgu i crijevima. Dopamin je poznat kao hormon zadovoljstva, koji ima važnu ulogu u stvaranju osjećaja ugode, zadovoljstva i radosti.
“Kada dopamin dolazi s pametnog uređaja, više ne možete raditi stvari umjesto njega. Neću igrati košarku ili trčati utrku ili šetati šumom.”
Na finskom Wahlström u školskom sustavu vidi puno toga dobroga, ali po njegovom mišljenju škola ne nudi dovoljno, primjerice, kretanja ili upravljanja životom.
“Ako si mlad i imaš život pred sobom, moraš sjediti cijeli dan u školi. Onda dođu kući i moraju raditi zadaću nekoliko sati. Pritom treba vježbati tri sata dnevno, pa to baš i nije moguće.”
Prema Wahlströmovom mišljenju, tjelesni odgoj u školama treba dosta pojačati, no ne radi se samo o nastavi tjelesnog odgoja.
„Možete učiti kroz pokret. Ne morate uvijek mirno sjediti i slušati, iako je i to važna vještina. Danas je ponekad moguće sjesti na skakalicu ili stajati tijekom nastave, ali mislim da to ne pokreće dovoljno problem”, razmišlja Wahlström.
„Djeca su prirodno znatiželjna i zainteresirana za učenje, a svoje emocije djeca pokazuju fizički – skakanjem i trčanjem. To ne treba gušiti nego podržavati.”
Wahlström je zamislio da će škole imati, primjerice, zidove za penjanje i druge stimulanse koji će inspirirati kretanje. Spominje i borilačke vještine.
“Ovo možda zvuči ludo, ali borilačke vještine trebale bi biti u školama od osnovnih razreda.”
Wahlström pobliže objašnjava stvar.
“U borilačkim vještinama naučiš razbijati loše raspoloženje. Na primjer, ako učite boks ili neku drugu borilačku vještinu, rijetko koristite nasilje. Često se misli da mlade ne treba učiti udarati, jer će onda i oni koristiti tu vještinu, ali upravo je suprotno.”
Wahlström sebe uzima kao primjer.
“Stvarno sam se znao smiriti kad sam počeo boksati s 15 godina. Išao sam ujutro na trening, a nakon toga je bilo lako sjediti na nastavi.”
““Iz nekog razloga, mnogo sam razmišljao o tome kamo ovaj svijet ide s obzirom na djecu i mlade.”
Zašto Wahlström sad pričamo o vježbanju mladih? Pomno je pratio živote mladih ljudi, jer on i njegova supruga Niklas Räsänen obitelj uključuje dvoje tinejdžera, od kojih je jedan posebno dijete. Osim toga, obitelj ima trogodišnje dijete.
“Iz nekog razloga, mnogo sam razmišljao o tome kamo ovaj svijet ide s obzirom na djecu i mlade.”
U najmanju ruku, Wahlström je pokušao osigurati da tjelovježba bude dio života djece obitelji.
“Ne želim reći da radim stvari bolje i da su moja djeca ponekad previše na uređajima, ali bilo mi je jako važno da djeca shvate svoj potencijal u sebi i vlastitom tijelu. Ovaj najmanji sam koristio kao uteg kada sam radio gimnastiku. U isto vrijeme uči različite položaje tijela.”
“– Onda sam jednog dana čuo te glasove.
15-godišnjak sin, Leon Kaislamaveć je bio uključen u Wahlströmove treninge kao vrlo mlad.
– Leon je imao deset dana kad je prvi put krenuo u boksačku dvoranu.
Nakon toga je gotovo uvijek bio Wahlströmov “prijatelj za trening”.
“Kada sam vozio bicikl, sjedio je na trijemu i bodrio me. Kao da je odrastao gledajući mene kako boksam.”
Međutim, samog Leona nije zanimao boks. Već je igrao nogomet dok je bio mlađi, a počeo je i plesati s pet godina.
“Onda sam jednog dana čuo te glasove. Udarao se šakom ispred ogledala i rekao: Mama, možda bih htio probati boksati.”
Od tada je eksperiment donio, između ostalog, zlato na prvenstvu mladih i pobjedu na nekoliko međunarodnih turnira.
Eva Wahlström i Leon Kaislama sparinguju s boksačkom trenerskom legendom Ristom Meroneom u videu koji je Eva Wahlström objavila na Instagramu.
Iz plesne pozadine bio je vrlo koristan za Leonov boks. Wahlström naglašava da se ne biste trebali specijalizirati ni za jedan sport kad ste premladi.
“Jako je važno da mladi ljudi vježbaju na razne načine. I Leon sada ima svoj vlastiti ritam i svoj način kretanja.”
Wahlström ističe da on nije trener svog sina, ali je uključen u treniranje. Pravi trener je Miika Forsström U Borgå Boxingu.
“Naravno da mu pomažem u teretani i pomažem drugima kad sam tamo. Kod kuće puno pričamo o boksu i ponekad vježbamo. Tako je cool da postoji takva povezanost s vlastitim tinejdžerom i da smo također prijatelji za treniranje.”
Sve u svemu, Wahlström ne želi stvarati pritisak uspjeha za svog sina.
“Sport vidim više kao uzgoj nego da ponekad morate biti uspješni.”
moram ovo je i pitanje: kad se još treseš, je li moguće vratiti se u ring?
“Svakako da bih mogao uzimati mečeve jer sam u dobroj boksačkoj formi, ali to više ne bi vodilo ničemu. Došao sam do vrha, bio sam tamo dugo i od tada je išlo samo dolje“, kaže Wahlström i smije se.
Čitaj više: Boksačica Eva Wahlström govori zašto je postala boksačica i kako je postala svjetska prvakinja. I zašto je dao otkaz.
Čitaj više: Eva Wahlström i profesor Jarkko Lahti tvrde da boks i seks često govore istu istinu
Čitaj više: Eva Wahlström progovorila o svojim teškim godinama: “Doktor je rekao da je pravo čudo što uopće sjedite tamo”
Čitaj više: Tijelo i um Niklasa Räsänena bili su slomljeni – sada su se suicidalne misli promijenile u želju da se pomogne nestaloj mladosti
Čitaj više: Modrica na oku – Četiri žene koje se bore pričaju kakve reakcije izaziva modrica na oku
