Finska najbrži muški trkač Samuli Samuelsson je kao između dvije vatre. Izabran je za ljetno europsko prvenstvo, ali dolazak na Olimpijske igre čini se gotovo nemogućim.
Kako se to dogodilo?
Razlog leži u rezultatskim granicama prestižnih atletskih natjecanja. Namjerno su napravljeni tako tvrdi da ih samo nekoliko ljudi može dosegnuti.
Samuelsson prošlog ljeta istrčao finski rekord 10,12 sekundi na 100 metara. No, sezona nije nastavljena Svjetskim prvenstvom u Budimpešti, kada bodovi za renking nisu bili dovoljni za plasman na natjecanje.
No, SE vrijeme donijelo je izravan plasman na ovoljetno Europsko prvenstvo, gdje je limit utrke 10.16.
Za plasman na Olimpijske igre u Parizu Samuelsson bi trebao istrčati do kraja lipnja u 10.00 sati. U suprotnom, mora skupiti dovoljno bodova za rangiranje.
Trenutno je 59. na olimpijskoj ljestvici, dok je ciljna brojka za utrku na 100 metara na Olimpijskim igrama 56 trkača.
“Možda ću imati male šanse sudjelovati i na Olimpijskim igrama. Nije baš utopija, ali zahtijeva naporan rad,” kaže Samuelsson iz svog južnog kampa na Tenerifima.
On sam kaže da podržava stare A i B granice. Prije je na granicu A jedna zemlja mogla poslati tri sportaša, a na granicu B jednog.
“Mislim da je to bio najbolji sustav od svih. Ne razumijem zašto je prekinut.”
““Svrha ograničenja rezultata je dati najjačim rezultatima izravno pravo sudjelovanja.”
Samuelsson željeni A i B limiti posljednji su put korišteni 2013. godine, kada se biralo atletičare za Svjetsko prvenstvo u Moskvi.
Problem je bio što je u sport ulazio različit broj sportaša jer su limiti postavljeni par godina prije Igara.
Također je bilo teško predvidjeti buduće rezultate sportaša i način selekcije zemalja sudionica.
Za sljedeća vrijednosna natjecanja uvedeno je samo jedno ograničenje rezultata. Za svaki sport postavljen je ciljni broj sportaša koji je popunjen najboljim sezone, tzv. najbolja sezona -na temelju popisa rezultata.
Zbog manipuliranja rezultatima ni ovaj način selekcije nije bio dobar te je nakon pet godina napušten. Nakon toga je Međunarodna atletska federacija (WA) uvela trenutno bodovanje na ljestvici na temelju više od jednog rezultata.
Primjerice, za vrijeme Olimpijskih igara u Riju u posljednjim su se trenucima na listama rezultata pojavili “vrhunski rezultati” koji su bili blizu granice natjecanja, ostvareni u prilično neizvjesnim uvjetima. To se dogodilo, primjerice, u muškom bacanju kugle.
“Prednost poretka u odnosu na prethodni je barem u tome što jedan vrhunski rezultat još ne jamči plasman na Igre. Osim ako se ne radi o stvarnom vrhunskom rezultatu koji probija trenutnu tvrdu rezultatsku granicu”, radi u Međunarodnoj atletskoj federaciji Tuomo Salonen kaže.
“Sustav temeljen na nekoliko rezultata stoga se u nekim aspektima može smatrati pravednijim od sustava temeljenog na jednom rezultatu, posebno u sportovima osjetljivim na uvjete.”
Salonen, koji sjedi u jedinici za atletski integritet (Athletics Integrity Unit), ističe da rezultatski limit nije niti uvjet za osvajanje olimpijske medalje.
„Svrha rezultatskog limita je dati najjačim rezultatima pravo na izravno sudjelovanje. Na neki način također osigurava da najteži sportaši, primjerice, mogu brzo i uz samo jedno natjecanje ostvariti pravo nastupa, čak i nakon niza ozljeda.”
europski prvenstva su početkom lipnja, a traženi rezultat za njih mora biti gotov do 26. svibnja. Za plasman na Olimpijske igre rezultat mora biti gotov najkasnije do kraja lipnja, kao u Samuelssonovom slučaju.
U ožujku je Finska sportska konfederacija (Sul) nominirala 15 sportaša za Europsko prvenstvo koje se održava u Rimu. Drugi izbor je 29. svibnja. Veličina tima se povećava na oko 60 sportaša.
U prvoj selekciji u tim su bili imenovani atletičari s licencom Europske atletske asocijacije (EA). profitna marža.
Pet uzastopnih strijelaca odabrano je za Olimpijske igre: Viivi Lehikoinen u ogradama od 400 metara, Wilma Murto u skoku s motkom, Aku Bearden hodanje, Silja Kosonen u moukari i Camilla Richardson na maratonu.
Na temelju ograničenja rezultata može sudjelovati samo polovica od broja sportaša koji su primljeni u sport. Druga strana bira se na temelju bodovnog ili sustava rangiranja.
Trenutačno je unutar ljestvice Olimpijskih igara još 20 finskih sportaša, no situacija će se jako promijeniti u jednom ili drugom smjeru kada sezona kako treba krene.
U okviru poretka, sedmoplasirani između ostalih ide na Olimpijske igre u Pariz Saga Vanninenbacač koplja Oliver Helander i brzi biper Reetta Hurske.
Helander je prošlog lipnja na Igrama Paavo Nurmi bacio 87,32, što jasno premašuje olimpijsku granicu od 85,50 metara.
Što se tiče Olimpijskih igara, rezultat je stigao prerano. Ograničenja olimpijskih rezultata moraju biti probijena između 1. srpnja 2023. i 30. lipnja 2024.
Na prethodnim Olimpijskim igrama 2021. godine u Tokiju sudjelovao je 21 finski atletičar i atletičarka.
““Granica rezultata i poredak nisu jasni.”
Prema poretku uz rezultat dobivate bodove za poredak. Bodovi za poredak variraju ovisno o razini ili vrijednosti natjecanja. Na primjer, možete dobiti mnogo vrijednih bodova za rangiranje na natjecanjima Dijamantne lige, čak i ako završite posljednji u svojoj kategoriji.
“Rezultatski limit i poredak nisu jednoznačni. Izravna rezultatska granica je jasna, ali poredak stavlja sportaše u neravnopravan položaj. Morate biti dobar voditelj natjecanja koji vodi sportaša na dobra natjecanja,” kaže Samuelsson.
“Ni rangiranje nije siguran sustav. Dijamantna liga daje prednost sportašima koji tamo uspiju. Na taj način organizatori utrke mogu povući kući. Bilo je i gorih trkača od mene u vrijednosnim utrkama.”
U pravilima Dijamantne lige jedno je mjesto rezervirano za sportaša iz zemlje domaćina u svakom sportu.
“Problem je u tome što se u nekim sportovima još uvijek mogu dobiti značajni bodovi za ranking plasmanom na posljednjem mjestu, kao na primjer u utrci na 100 metara s osam trkača. U trkačkim natjecanjima koja idu oko staze, predstavnik zemlje domaćina obično ima lošu stazu, pa je na tim putovanjima prednost ovakva i onakva”, kaže Salonen.
Salonen podsjeća da sportaš uvijek mora napraviti i rezultat.
“Inače će dobri bodovi za ulaganje biti izgubljeni.”
Nagradna natjecanja limite pripremaju u uredu Međunarodne atletske federacije stručnjaci i statističari.
Zatim se dovode do Povjerenstva za natjecanja, koje predstavlja prezentaciju vladi WA.
Finski član odbora WA Antti Pihlakoski kaže da će važnost poretka vjerojatno rasti u budućnosti, pa ne treba previše buljiti u izravnu rezultatsku granicu.
Mogu li se granice profita postaviti matematičkim algoritmom?
“Algoritmi se mogu koristiti, ali u sportu s tako dobrom statistikom, to je prilično jednostavno”, kaže Pihlakoski.
“Nekada se svatko tko je prošao granicu mogao pridružiti ako je granica bila malo prelaka.
U atletici utemeljitelj Tilastopaje, koja vodi sveobuhvatnu statistiku Mirko Jalava napravio je okvire natjecanja za Europsku atletsku federaciju.
“Kao osnovu sam koristio statistiku i informacije s prethodnih natjecanja, ali sam odluku ipak donio u glavi koristeći te podatke kao pomoć”, kaže Jalava.
“Polazi se od toga da postoji broj sportaša u sportovima kojima se želite baviti i tako se dolazi do tih brojki. Uostalom, prije je bilo da se svatko tko prijeđe granicu može pridružiti ako je granica malo prelaka. Sada su granice toliko teške da se to nikada neće dogoditi.”
