Tvrdi se o “zadovoljavajućim” rezultatima dobivenim o migracijama u zaključcima Europskog vijeća, ističe se uloga Italije u davanju zelenog svjetla pregovorima za pristupanje Bosne i Hercegovine EU, ponavlja se podrška ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u sukobu s Rusijom e jača osovinu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na frontu zajedničke europske obrane, tema o kojoj još treba riješiti značajno pitanje, pitanje resursa. Giorgia Meloni napušta Bruxelles nakon Europskog vijeća kojim dominira tema ratova, od Ukrajine do Bliskog istoka. Sve to dok projektili Vladimira Putina nastavljaju padati na energetsku infrastrukturu Kijeva, tjerajući veliki dio zemlje u mrak.
Bombastične izjave čelnika EU koji upozoravaju na produljenje sukoba ustupaju mjesto opuštenijim riječima. Situaciju pokušava ublažiti sama premijerkarekavši da je začuđena novinarskim rekonstrukcijama “o posebno napetoj klimi” unutar Vijeća.
Što se tiče mogućih ‘priprema’ za rat, prema Meloni, “postojala je mala zabuna: ono što je napisano u zaključcima zapravo je stavljeno u dio gdje se moglo krivo protumačiti. To nije bila referenca ‘pripremimo građane jer mi smo u ratu’ nego na krize u smislu civilne zaštite… Postoji referenca na pojam vojna jer je u nekim narodima civilna zaštita vojna”, precizira stanovnik Palazzo Chigi u vezi s pasusom prisutnim u zaključcima Europskog Vijeća koja je potom ispravljena.
Ruska sredstva za pomoć Kijevu
Što se tiče korištenja zamrznute ruske imovine, formula koju su dogovorili čelnici EU ne zatvara vrata korištenju ekstraprofita za vojnu pomoć Ukrajini, naprotiv. Čini se da je Mađarska također voljna razmišljati o hipotezi, unatoč činjenici da je premijer Budimpešte Viktor Orban bio jedini europski šef vlade koji je čestitao Putinu na ponovnom izboru u Kremlju.
Priželjkuje da “ne dijelim”, kratko je Meloni pred mikrofonima na kraju razgovora. Čelnik desnog centra zatim pozdravlja odluke koje je usvojio summit o poljoprivredi: “Za nas je važno bilo to što se u zaključcima također spominje proširenje državnih potpora u poljoprivrednom sektoru, što je jedan od glavnih zahtjeva koje postavlja kategoriju udruga. Smatram to vrlo važnim korakom naprijed.”
Europsko vijeće, koje je ponovio ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida, “pozvalo je Europsku komisiju i Agrifish da rade na izvanrednim mjerama, kao što su pojednostavljenje, pravični prihodi, dodatni alati potpore, kao što je produljenje privremenog okvira državnih potpora i pravedno tržišno natjecanje, temeljeno na pravilima kako na globalnom tako i na unutarnjem tržištu”.
Meloni-Macron licem u lice
Na marginama Vijeća i summita eurozone održava se sastanak licem u lice između Meloni i Macrona kako bi se popravio odnos koji nikada nije bio miran između njih dvoje. Sjetite se samo najnovije kontroverze oko moguće izravne vojne intervencije na ukrajinskom tlu, koje se boji francuski predsjednik, ali koju jasno odbija talijanski premijer. U središtu sastanka, javljaju talijanski izvori, glavne su teme međunarodnog dnevnog reda, počevši od Ukrajine u svjetlu “dramatičnog porasta ruskih napada na civilno stanovništvo”.
U tom smislu, potvrđuje se “temeljna vrijednost jedinstva i odlučnosti Europske unije, u koordinaciji s partnerima G7, u podršci ukrajinskom otporu” za postizanje “pravednog mira”.
Od “posebne važnosti” prema istim izvorima “jedinstvo koje je Europsko vijeće pronašlo – također zahvaljujući talijanskom i francuskom poticaju – o Bliskom istoku, poljoprivredi i pitanju europske obrane”. Ali u ovoj posljednjoj točki, pitanje resursa koje treba riješiti uz milijardu i pol već osiguranih u kontekstu revizije VFO-a (višegodišnjeg financijskog okvira) za novi europski obrambeni program koji je predstavila Komisija.
“Prijedlog za proširenje mandata Europske investicijske banke nailazi na dosta konsenzusa – primjećuje Meloni -, to je korak naprijed i po mom mišljenju možemo napraviti daljnji napredak”. Između Meloni i Macrona postoji “posebna konvergencija” i “o vanjskoj dimenziji migracije”, o potrebi da se nastavi “putem ojačanih partnerstava sa zemljama podrijetla i tranzita” i o borbi protiv trgovaca ljudima.
Europski izbori
S obzirom na europsko glasovanje u lipnju, pitanje savezništava također je u prvom planu. Onima koji pitaju je li predsjednica Europske komisije na odlasku Ursula von der Leyen još uvijek dobar kandidat za vođenje sljedeće vlade Unije, Meloni odgovara razboritošću: “Ovo je rasprava koja uzbuđuje vas, a ne mene. Čekam vidjeti kako će Talijani glasati prije nego što odlučim tko će što raditi. Kandidata ima, Europljani će glasati, nakon glasovanja ćemo vidjeti kolike su težine i vidjet ćemo što se može učiniti.” Zatim kaže da zamišlja “Europu drugačiju od današnje, mnogo manje ideološku” i “sposobnu braniti svoje granice”.
Macron je hladan prema von der Leyen: “Uvijek sam izražavao sumnju u Spitzenkandidaten, jer nemamo transnacionalne liste”, a figura vodećeg kandidata “hiperpolitizira ulogu predsjednika Komisije, koja institucionalno nije emanacija Parlamenta”, naglašava šef Elysée na konferenciji za novinare. Meloni se, dakle, suzdržava i od hipoteze o Orbanovom pridruživanju Europskim konzervativcima i reformistima, političkoj obitelji FDI-ja: “To nije rasprava na dnevnom redu”.
Nakon Europskog vijeća, predsjednik Vijeća govorio je u Generalnim državama Italije pred publikom dužnosnika koji rade u Bruxellesu u institucijama EU i NATO-a (nazočan je bio i povjerenik za ekonomska pitanja Paolo Gentiloni). Želimo Italiju u Europi koja je “sve autoritativnija i vjerodostojnija, sposobna izravno se suočiti s olujama”, poziva premijer. „Kada stvorimo sustav i svi radimo u istom smjeru, nema toga što ne možemo učiniti“, dodaje glede postignutog rezultata na direktivi o ambalaži. I na Pnrr-u ponosna je na pozitivno mišljenje EU: “Europska komisija kaže da smo mi nacija koja to najbrže provodi”. (od dopisnika Antonija Attea)
