Izraelska vojska će se “boriti da neutralizira” Hamasove raširene podzemne sustave tunela i vjerojatno će se suočiti s “trajnim oružanim otporom” militantne skupine “u godinama koje dolaze”, prema novom globalnom izvještaju procjena prijetnje sastavila američka obavještajna zajednica.
Rizik od eskalacije sukob u Gazi, koji sada ulazi u šesti mjesec, također “ostaje visok”, prema neklasificiranom izvješću koje je u ponedjeljak objavio Ured direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI). Međutim, analitičari koji su ga izradili nisu rekli ni Iran ni njegovi proxy grupe vjeruje se da žele izravan sukob sa Sjedinjenim Državama.
U popratnom javnom svjedočenju pred Senatskim odborom za obavještajna pitanja u ponedjeljak, direktor Nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekao je da je rat u Gazi potaknuo nasilna djela terorističkih skupina širom svijeta.
Kriza je “potaknula nasilje niza aktera diljem svijeta i, iako je prerano reći, vjerojatno je da će sukob u Gazi imati generacijski utjecaj na terorizam”, rekao je Haines. “I Al Qaeda i ISIS, inspirirani Hamasom, usmjerili su pristaše da izvode napade protiv izraelskih i američkih interesa”, rekla je.
Haines se pojavio zajedno s čelnicima pet velikih američkih obavještajnih agencija na godišnjem saslušanju o prijetnjama širom svijeta. Svjedočili su i direktor CIA-e William Burns, direktor FBI-a Christopher Wray, Brett Holmgren, šef Ureda za obavještajne poslove i istraživanje State Departmenta, direktor Agencije za nacionalnu sigurnost general Timothy Haugh i general-pukovnik Jeffrey Kruse iz Pentagonove obrambene obavještajne agencije.
Procjena ODNI-ja, koja predstavlja kolektivnu analizu 18 obavještajnih agencija koje čine američku obavještajnu zajednicu, također kaže da bi “održivost” vodstva izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i vladajuće koalicije “mogla biti u opasnosti”.
“Nepovjerenje u Netanyahuovu sposobnost da vlada produbilo se i proširilo u javnosti s već visokih razina prije rata, i očekujemo velike prosvjede koji će zahtijevati njegovu ostavku i nove izbore”, stoji u njemu. “Drugačija, umjerenija vlada je mogućnost.”
Predsjednik Biden rekao je u nedavnom intervjuu za MSNBC kako vjeruje da je Netanyahu “više povrijedio Izrael nego što je pomogao Izraelu” vodeći vojnu kampanju koja je do danas rezultirala smrću više od 30.000 civila u Gazi, prema Ministarstvu zdravstva Gaze. . U odvojenom intervjuu za Politico, Netanyahu je kasnije kritičke stavove g. Bidena nazvao “pogrešnim” i rekao da bi borbe mogle završiti u roku od četiri do šest tjedana.
Burns, koji se u subotu vratio sa svog osmog putovanja u inozemstvo kako bi razgovarao s katarskim, egipatskim i izraelskim pregovaračima, posvjedočio je u ponedjeljak da je prekid vatre najučinkovitiji način da se poveća dostava humanitarne pomoći u Gazu, gdje je ministarstvo zdravstva reklo najmanje 25 ljudi već je umrlo zbog pothranjenosti.
Bivši diplomat kojeg je g. Biden odabrao da vodi uzastopne runde osjetljivih pregovora o taocima, Burns je rekao da postoji potencijalni trodijelni sporazum — koji uključuje oslobađanje talaca u zamjenu za određeni broj palestinskih zatvorenika i početni prekid od šest tjedana -vatra — ostala “na stolu”.
“Mislim da nitko ne može jamčiti uspjeh”, rekao je. “Ono što mislim da možete jamčiti jest da su alternative gore za nedužne civile u Gazi koji pate u očajnim uvjetima, za taoce i njihove obitelji koje pate, također u vrlo očajnim uvjetima, i za sve nas.”
Iako je pisana obavještajna procjena na 40 stranica rekla da iranski čelnici “nisu orkestrirali niti su imali predznanje” o Hamasovom napadu na Izrael 7. listopada – u kojem je više od 1200 Izraelaca ubijeno, a više od 250 uzeto za taoce – navedeno je da je Teheran mogao “fleksirati” vojne sposobnosti svoje proxy mreže nakon napada i vjerojatno bi ostao prijetnja.
“Iako će Iran i dalje paziti da izbjegne izravan sukob bilo s Izraelom ili Sjedinjenim Državama, on je ipak omogućio mnoštvo raketa, projektila i bespilotnih letjelica protiv američkih snaga u Iraku i Siriji; Hezballah razmjenjuje vatru s Izraelom na sjevernoj granici s Libanonom; i (Houthi) napade raketama i bespilotnim letjelicama, izravno na Izrael i na međunarodne komercijalne brodove koji prolaze Crvenim morem”, napisali su analitičari.
Prekid pomoći Ukrajini mogla bi biti “ogromna i povijesna pogreška”
Godišnja procjena također upozorava da Moskva “ima koristi” od neizvjesnosti među zapadnim zemljama o budućnosti vojske pomoć Ukrajinikoja je doživjela nedavne gubitke na bojnom polju i, u nedostatku obnovljenog protoka pomoći, ustupit će više teritorija ruskim snagama u nadolazećim tjednima.
“Ukrajinsko povlačenje iz Avdiivke i njihova borba da spriječe daljnje teritorijalne gubitke u proteklih nekoliko tjedana razotkrili su eroziju ukrajinskih vojnih sposobnosti sa sve manjom dostupnošću vanjske vojne pomoći”, rekao je Haines zastupnicima u Senatu.
Bez dotoka vojne pomoći, uključujući paket pomoći od 60 milijardi dolara koji je mjesecima bio u zastoju u Kongresu, “teško je zamisliti kako će Ukrajina moći održati iznimno teško izboren napredak koji je postigla protiv Rusa”, rekla je. rekao je, ističući nedavnu potporu koju je Kremlj osigurao od Sjeverne Koreje i Irana.
“Bez dodatne pomoći 2024., vidjet ćete više Avdiivki”, dodao je Burns. “A to bi, čini mi se, bila velika i povijesna pogreška za Sjedinjene Države.”
Burns, koji je 10 puta putovao u Ukrajinu kao direktor CIA-e, rekao je da će Ukrajina, uz korist kontinuirane pomoći, biti u stanju održati se na prvoj crti bojišnice do 2025., čime će postići jaču pregovaračku poziciju.
Također je upozorio da bi američki prekid podrške Ukrajini potaknuo sumnje među saveznicima u Indo-Pacifiku i “potaknuo ambicije” kineske vlade u Tajvanskom tjesnacu i Južnom kineskom moru.
Pisana procjena upozorava da ruska nesposobnost da osigura brze dobitke u Ukrajini “i dalje potiče zabrinutost da bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje”, napominjući da je Putin ranije dao javne primjedbe o premještanju ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiju.
U izvješću se također navodi da je kineska vlada nastavila podupirati rusku vojnu kampanju opskrbom Kremlja materijalima s dvostrukom namjenom i komponentama oružja, ističući da je kineski izvoz zaliha “s potencijalnom vojnom upotrebom porastao više od tri puta od 2022. godine”. Bilateralna trgovina između Pekinga i Moskve premašila je 220 milijardi dolara 2023. godine, navodi se.
Saslušanje, koje se tradicionalno održava jednom godišnje pred obavještajnim odborima Senata i Predstavničkog doma, nudi rijetku priliku zastupnicima i javnosti da čuju izravno čelnike američkih obavještajnih agencija, čiji su proračuni i aktivnosti uglavnom povjerljivi.
